Održivost bez sadržaja i iskustava neće privući turiste i neće vratiti ulaganja, rečeno je na Liderovoj konfereenciji
Nema nikakve dileme da treba ulagati u održivi turizam, a u kontekstu hrvatske turističke ponude to prije svega znači povezivanje kontinentalnih destinacija s onima na obali, ali ne treba zaboraviti da je održivost ‘skup sport‘, koji ne može biti sam sebi svrha. Održivost bez sadržaja i iskustava neće privući turiste i neće vratiti ulaganja, koje netko treba platiti. A to znači da treba naći pravu formulu između želja i isplativosti, što nije uvijek jednostavno. Zaključak je to prvog okruglog stola Strategija za održivu budućnost hrvatskog turizma na regionalnom razvojnom forum Održivi turizam koja se održava u zagrebačkom hotele Sheraton u organizaciji Hrvatske zajednice županija i tjednika Lider.
Održivost treba turiste
Održivost se financira iz nečije djelatnosti, a ta djelatnost da bi funkcionirala ipak treba turiste, poručio je Boris Žgomba, direktor Uniline grupe.
- Naravno da gosti koji dolaze u Hrvatsku, žele vidjeti održivu destinaciju, ali u njihovim očima to znači da ne žele odsjesti u smještaju s pogledom na cementaru. Nije baš da danas pričamo o turistima koji se samo na temelju održivosti odlučuju za rezervaciju svog odmora – rekao je Žgomba i te najavio kako bi ova sezona mogla biti izazovna jer se i naša konkurencija trudi privući što više turista i da će u takvim okolnostima, a obzirom na cijene, biti itekako bitno potruditi se zadržati goste.
- Bojim se da ove godine nećemo imati iste financijske rezultate kao prošle godine, što znači da bi možda trebali posegnuti za sniženjima – rekao je Žgomba.
Istra je održiva destinacija, napomenuo je na forumu Boris Miletić, župan Istarske županije, te dodao da se na poluotoku dosta ulaže u održivost. No, osim investicija županije i gradova, u održivost bi trebala uložiti i država, pogotovo kad je istarska energetska mreža u pitanju. Prema njegovom mišljenju, Istra je u špici sezone došla do granica održivosti i sad se više ne smije pričati o kvantiteti smještaja kojeg ima dovoljno, toliko da se i u kontinentalnim dijelovima poluotoka ostvaraju oko milijun noćenja, već isključivo o kvaliteti.
- U špici sezone raste potrošnja svih resursa, pogotovo struje, pa se nekad pribojavamo i prekida opskrbe, ako se dogoditi ne znam kako bi se to riješilo – iskreno je poručio Miletić koji je naglasio i to da županija svake godine izdaje 11 građevinskih dozvola, jer svi ti investitori ispunjavaju sve uvjete, a s druge strane mladi si ne mogu osigurati nekretninu za život po pristupačnim cijenama.
I dok održivost infrastrukture brine Istru, druge brige more Šibensko kninsku županiju, a o njima je pričao Ognjen Vukmirović, zamjenik župana. U toj županiji turizam se fokusirao uglavnom na obalne dijelova, premda ima sve više ponude i u zaleđu, a sa zaleđem je problem taj što turisti koji odsjedaju i do 60 kilometara od obale žele isti pristup Internetu kao u urbanim dijelovima, a to iziskuje ulaganja.
- Treba razumjeti potrebe turista koji dolaze u zaleđe, koje su čak i veće nego onih na obali, a to je katkad izazovno – rekao je Vukmirović.
Matiji Posavcu, županu Međimurske županije, je osobito drago da se konačni priča o kontinentalnom turizmu, tim više jer je turizam u županiji koju on predstavlja, kaže, itekako održiv.
- Primjerice, naše terme Sveti Martin nude proizvode koje uzgajaju lokalni proizvođači i to se pokazalo kao izvrsno rješenje za sve dionike – ponosno je istaknuo Posavec.
Saša Popovac iz Hrvatske turističke zajednice složio se da Hrvatska ima toliko aduta za dobru turističku priču, od obale do kontinenta, ali da o privlačnosti te priče odlučuju samo turisti koji dođu.
- Naš je cilj smanjiti sezonalnost te objasniti turistima kakav doživljaj im pružamo u sezoni, ali i u predsezoni i postsezoni. Oni koji mogu bilo gdje na svijetu putovati, a odluče doći i provesti sedam dana u Hrvatsku, trebaju za svoj novac dobiti dobra iskustva, a ta iskustva trebaju biti između ostalog održiva – zaključio je Popovac.
Alati za održivost
Uoči tog okrugog stola, predavanje je održala Izidora Marković Vukadin sa Instituta za turizam, o alatima za praćenje održivosti u turizmu. Istaknula je da je u Zakonu u turizmu naveden niz alata za praćenje i operacionalizaciju održivosti na razini destinacije. Sve destinacije to moraju pratiti i izraditi aktivnosti na unapređenju održivosti, obvezne su također izraditi i planove upravljanja destinacijama, kao i turističku satelitsku bilancu koja uključuje, između ostalog, troškove koji proizlaze iz turizma prema okolišu poput prikupljanja otpada i slično. Osim Zakona, postoji još niz okvira za praćenje održivosti, kao što je Strategija održivog razvoja turizma do 2030. godina, a postoje i međunarodni, širi okviri i dokumenti koji definiraju mjerenje održivosti.
- Ključno je da svi ti mjerljivi pokazatelji nisu pod političkim utjecajem, te da se temelje na pristupačnim podacima – rekla je Marković Vukadin te dodala da su se možda mogli koristiti i neki drugi kvalitetniji podaci, ali ako se ne mogu izračunati i ako nisu jasni široj javnosti, što će nam oni. I važna je suradnja, države, lokalne zajednice, destinacija te drugih ključnih institucija koje sudjeluju u turizmu, pa čak do znanstvenika i akademske zajednice. Rezultati će služiti za identificiranje područja za poboljšanje infrastrukture u lokalnim zajednicama, poput primjerice potrošnje energije, količine prikupljenog otpada te odvodnje u sezoni i izvan nje, temeljem čega se može bolje upravljati resursima što je i krajnji cilj.