Konferencije i edukacije
StoryEditor

Oko AI-ja se dignula velika prašina, a to se često događa kada ljudi masovno nešto ne razumiju

24. Svibanj 2023.
G.R.I.D. Forum 2023. Okrugli stol Predvodnici industrije budućnosti: Marijana Topić Domić, Slavko Vidović, Karlo Knežević, Krešimir Jurić i Ksenija Puškarićfoto Ratko Mavar

Predvodnici industrije budućnosti, predstavnici tehnoloških kompanija koje već dugo koriste umjetnu inteligenciju i posluju na globalnom tržištu, na Liderovoj konferenciji G.R.I.D. dali su odgovore na glavna pitanja koja muče javnost kada se govori o razvoju umjetne inteligencije. Karlo Knežević, voditelj AI tima u tvrtki Sofascore spomenuo je da danas prilikom privlačenja sredstava postoje tri atraktivne riječi – umjetna inteligencija, strojno učenje, održivo.

– Oko AI-ja se dignula velika prašina, a to se često događa kada ljudi masovno nešto ne razumiju. Slična se prašina diže i kad se spominju nuklearne elektrane. Uzmete temu koju nitko ne razumije, plasirate ju u medijima i dobijete eksploziju. A u tim medijima nisam primijetio neke osobite stručnjake za umjetnu inteligenciju iz akademske zajednice, ti ljudi su sociolozi, psiholozi. Svaka čast njima, ali zašto se ne pitaju IT stručnjaci? – pita se Knežević.

On tvrdi da AI neće nikoga zamijeniti. Jednostavno će se razviti alati koje će zaposlenici morati naučiti i učinkovito koristiti. Oni koji to neće, trebaju bojati za radna mjesta.

– A ako i dođe do gubitka radnog mjesta, ‘nekadašnje kočijaše zamijenit će današnji taksisti‘ – istaknuo je Knežević, dodajući da ChatGPT nije revolucionaran, radi se samo o alatu za mase s kojim je akademska zajednica već ranije upoznata.

Krešimir Jurić, direktor iz Setcora primijetio je kako, kada se priča o digitalnoj transformaciji, još se govori kao o nečemu što će se tek dogoditi iako se ti procesi traju već dulje razdoblje.

– AI je trenutno tema broj jedan, ali imamo zanimljive primjere digitalizacije u sektorima financijske tehnologije, obnovljivih izvora energije, i sl, a informacijska tehnologija je predvodnik priče, od nje sve kreće – rekao je Jurić, spominjući potencijal i razvoj novih industrija kojih još nismo ni svjesni ili su u ranoj fazi razvoja.

Jedan od sektora koji je već deset godina zahvaćena digitalizacijom je automobilska industrija o kojoj je pričala Marijana Topić Domić, članica Uprave Cadcam Design centra, spominjući električna i autonomna vozila te važnost mogućnosti izbora, da sami odlučimo hoćemo li autonomnu vožnju.

– To je pravo izbora na naš život. Europa je propisala puno regulativa i u svim tim industrijama je kočila taj razvoj. Usporedbe radi, prije pandemije kineska automobilska industrija bila naprednija od EU jer nije bilo opterećena regulativama. Primjena AI-ja je raznovrsna i velika. Cadcam kao kompanija postoji 33 godine i jasno vidi kako se industrija počela mijenjati u regiji. Koliko je društvo zrelo za primjenu, toliko brzo se razvijaju i primjenjuju aplikacije – rekla je Topić Domić, dodajući i to da čelni ljudi kompanija moraju odrediti prioritete u ulaganjima te svojim zaposlenicima i vlasnicima objasniti neopipljiva ulaganja koja daju dodanu vrijednost i zalog su za jednostavniju i bržu proizvodnju u budućnosti.

O temi odlučivanja i vođenja govorio je Slavko Vidović, vlasnik Infodoma, ističući kao je CEO izvršna funkcija koja je vidljiva dok je kultura ona skrivena stvar koja se lako može raspasti pod krivim potezima. Vidović je istaknuo razliku između klasičnog upravljanja u kojem su uračunati svi predvidljivi rizici i CEO-ovog stvaranja inovativne kulture, s pravom na pogrešku. Spomenuo je dosadašnje digitalne i AI projekte Infodoma koji je u kompaniji u primjeni u trećem stadiju, a neki od primjera su inspekcijski poslovi, prehrambeni projekt predviđanja kretanja bolesti kod životinja, aplikacija koja predviđa mliječnost laktacije krava kako bi farmeri mogli predviđati poslovne rezultate, AI recognition engine koji prati ponašanje korisnika na internetu i predlaže sadržaj i sl.

– Dok sam predavao na Fakultetu organizacije i informatike, mislio sam da je učenje prva stvar no ono je na drugom mjestu. Prvo je razumijevanje. Kada imamo kontekst, onda možemo i učiti. Mislim da će i razvoj AI-ja ići kroz učenje iz pogrešaka. Ono što je važno jesu izolatori svrhe, odnosno pitanje imamo li sposobnosti definirati područje u kojem očekujemo rezultate? – pita se Vidović koji je ujedno član Nacionalnog veijća za konkurentnost, PMI i Telemanagement Foruma. 

Na okruglom stolu govorilo se i o izazovima privlačenja i zadržavanja kadrova, pri čemu je Knežević naveo primjer svoje tvrtke Sofascore koja kadrove regrutira iz tri izvora: akademske zajednice, profesionalne mreže kontakata, putem HR službi koja stalno radi na regrutaciju novih ljudi te kroz interne akademije koje su win win situacija jer studenti često nastavljaju karijeru u tvrtki u stalnom radnom odnosu.

– Naš interes nije zamijeniti fakultet nego pokazati kako se akademsko znanje primjenjuje u stvarnom svijetu. Zaposlenicima je na prvom mjestu kultura tvrtke i ljudski odnosi, a tek financije. Nastojimo biti konkurentni na tržištu no s obzirom na stroge regulative teško je biti konkurentan ako netko odluči raditi za stranu kompaniju. A ako želite ponuditi visoku plaću, znate kolika su davanja državi. No postoje drugi legalni mehanizmi kojima možete motivirati zaposlenike, a to su udjeli u tvrtki. Zaposlenici postanu suvlasnici te  dijele godišnju dobit. U tom slučaju možete biti konkurentni – zaključio je Knežević.

Marijana Topić Domić dodala je i da su ljudi najviše motivirani kada imaju kreativnu slobodnu te kada im se pruži mogućnost obrazovanja, a EU sufinancira razne projekte stjecanja digitalnih vještina. EDIH je jedan od takvih  projekata.

Tomislav Plesec, menadžer jednog takvog projekta - AI gaming JURK EDIH, usmjerenog na uvođenje svih digitalnih tehnologija u poslovanje malih i srednjih tvrtki, ali i javnog sektora u središnjoj Hrvatskoj i na sjevernom Jadranu, objasnio je kako se umjetna inteligencija može približiti običnim građanima i malim poduzetnicima koji možda još nisu upoznati s prilikama koje im AI donosi.

Predstavio je ideju osnivanja europske mreže digitalnih hubova (EDIH). U Hrvatskoj danas postoje četiri takva huba - na FE-uR, Institutu Ruđer Bošković, Sveučilištu u Rijeci te u Poduzetničkom inkubatoru PISMO u Novskoj.

– Poanta svakog EDIH-a jest da se veže za neku tehnologiju, a tri niti su umjetna inteligencija, računalstvo visokih performansi i kibernetička sigurnost. Svaka tvrtka može odabrati jednu, dvije ili sve tri niše – objasnio je Plesec.

Osim europskih digitalnih centara, poduzetnicima su na raspolaganju inovacijski vaučeri Hamag Bicroa i druge potpore za inovacije, koje je predstavio Neno Rakić, voditelj provedbe projekata u Hamag Bicrou.

20. svibanj 2024 01:46