Nova ‘pravila igre‘ imaju utjecaj i na zeleno financiranje, o čemu su govorili i financijski stručnjaci na Liderovom Financijskom forumu
Pišu: Sergej Abramov i Anamarija Mujanović
Posljedice trgovinskog rata SAD-a s cijelim svijetom predstavljat će nepredviđenu okolnost u dugoročnom razvoju bankarskog sustava u Hrvatskoj. Srećom, dosadašnji razvoj ovog sektora doveo je do dugo željene stabilnosti, zbog kojeg Hrvatska trenutno ima kamatne stope na razini Njemačke što daje temelj za nadu da će bankarski sektor uspješno amortizirati posljedice promjena u svjetskoj trgovini. To se može zaključiti iz izlaganja na današnjem Liderovom Financijskom forumu.
– Nastavno na slona u dvorani i carine, nadam se da nikom ne moram objašnjavati da je bankarski sektor stabilan. U dugoročnom razvoju ima uvijek nepredviđenih okolnosti, ovo je jedna od njih – rekla je Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka (HUB).
Perko je objasnila da gospodarski rast u Hrvatskoj nije samo rezultat priljeva sredstava iz europskih fondova, već i drugih faktora među kojima je i stabilnost bankarskog sektora. Po razini konvergencije troškova financiranja Hrvatska je 77 posto prosjeka Europske unije i na razini s Mađarskom, stiže Rumunjsku i Poljsku, a bolja je od Slovačke. Cilj je nastavak konvergencije iznad 80 posto prosjeka EU, za što će biti potrebne reforme s ciljem poboljšanja investicijske klime i veći oslonac na razvoj tržišta kapitala. Kolika je stabilnost bankarskog sustava, istaknula je Perko, pokazuje da je uspio u najvećem dijelu amortizirati snažan porast kamatnih stopa ECB-a iz 2022. i 2023. godine, te da su kamatne stope u Hrvatskoj u jednom razdoblju bile čak i povoljnije nego u Njemačkoj. Kao što se očekuje od direktorice HUB-a, Perko je napomenula da prihodi od bankarskih naknada, koji se u javnosti smatraju previsokima, padaju.
– Za daljnji rast potrebnje su nam reforme koje olakšavaju investicije i poboljšanje tržišta kapitala. Troškovi financiranja su dugoročno na razini EU i predstavljaju faktor međunarodne konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Nužno je poboljšanje poslovne i investicijske klime i razvoj tržišta kapitala. Imamo konkurentan i stabilan sustav financiranja, idemo u dobrom smjeru – rekla je Perko.
Nova ‘pravila igre‘ na globalnoj sceni bacaju novo svjetlo na zeleno financiranje, a upravo o toj temi na prvom se panelu ovogodišnjeg Financijskog foruma raspravljalo među financijskim stručnjacima.
Na panelu je sudjelovao predsjednik Hanfe Ante Žigman koji je napomenuo da trenutno vlada panika, ali da se tržište uvijek stabilizira iako je sada prilika za hrabre koji su u ovoj panici itekako zaradili.
– Često mali investitori koji su pod dojmom vijesti krenu u rasprodaju, a oni koji su to gledali oprezno ranije su prodali pa sada kupuju i ulaze – rekao je Žigman kratko komentirajući trenutne promjene na globalnom tržištu kapitala.
Ipak, okrenuo se Žigman zelenim temama rekavši da je za domaće tržište kapitala ta zelena agenda bila ambiciozna, a sada ju tek ‘stvaramo na način da ona bude provediva‘. Žigman je napomenuo da je trenutno na snazi odgoda izvještavanja o održivosti dok se u isto vrijeme smanjuje broj poduzeća koje će trebati izvještavati o održivosti. Broj tvrtki je u Hrvatskoj pao sa petsto na preko sto, dok će izvještavati o održivosti morati tek 22 poduzeća kojima se trguje na burzi.
– Cijeli taj proces se pojednostavljuje – izjavio je Žigman te dodao da će se uštedjeti gotovo pet milijardi eura na konzultantskim poslovima, radnim satima i slično.
Ipak, interesa za zelenim obveznicama, kaže Žigman, ima jer su tu oni ulagači koji u svom portfelju žele imati takozvani održivu obveznicu. No, za sada su poduzetnici i dalje uglavnom okrenuti bankama što je i u skladu s hrvatskim sustavom koji je više od 70 posto bankocentričan.
Ta bi se brojka trebala smanjivati u budućnosti, prvenstveno zahvaljujući jačanju financijske pismenosti, tvrdi Žigman, koji smatra da će se probuditi interes za financiranjem na tržištu kapitala, a kada bi se dogodio jedan ili dva IPO-a od strane države onda bi interes još više jačao.
Na panelu je govorila i direktorica Ureda za održivo poslovanje Hrvatske poštanske banke Nikolina Kolarić koja je potvrdila da je trenutni fokus na ulaganju u infrastrukturu i obranu, no to ne znači da je ulaganje u zelenu tranziciju ‘otkazano‘ već je samo ‘odgođeno‘.
– Ponovno je fokus stavljen na financijske institucije i nama se regulatorni okvir minimalno promijenio. Nevezano za Omnibus koji je sigurno donio uštede, no prošle je godine kao najveći rizik proglašen ekološki rizik i on košta tako da će banke morati procijeniti koliko će taj rizik uistinu koštati – rekla je Kolarić koja je napomenula da banke svoj regulatorni okvir u narednih par godina neće promijeniti, ali će biti zanimljivo vidjeti udio zelene imovine.
ESG menadžerica razvoja strateških inicijativa Erste banke Anica Petričević izjavila je da se za banke trenutno ne mijenja ništa no napomenula je da se oni kao banka i dalje fokusiraju na srednja i mala poduzeća te upravo ta poduzeća i dalje trebaju biti usmjereni na održive poslovne modele.
– Smatram da je to budućnost jer će s jedne strane to graditi njihovu tržišnu otpornost, a s druge strane dugoročno očekujemo i neke pozitivne učinke na troškove. Rekla bih da će im održivost pomoći da dođu do povoljnijih izvora financiranja – izjavila je Petričević.
I HBOR potiče ekološka ulaganja, tvrdi član Uprave ove banke Alen Herjavec koji je napomenuo da planiraju značajno povećati svoj iznos za financiranje zelenih ulaganja pa dok su do sada izdvajali 800 milijuna eura za zelene aktivnosti, sada žele plasirati najmanje milijardu eura u podršku zelenoj tranziciji. Prvenstveno kroz kreditiranje.
– Imamo intenzivnu suradnju s međunarodnim institucijama koji kao naši kreditori zahtijevaju da jedan dio njihovih, ali i naših sredstava, preusmjerimo u projekte zelene tranzicije – izjavio je Herjavec koji smatra da će potražnja za ovom vrstom financiranja, koja trenutno itekako postoji, rasti u budućnosti.
