Počela je sedma Liderova HR konferencija koja okuplja vlasnike tvrtki, menadžere, HR menadžere, voditelje timova i sve druge koji imaju interes za kreiranje i njegovanje autentičnosti u svojim organizacijama, liderima i zaposlenicima.
U Zagrebačkom Zonaru govorit će se o povećanju produktivnosti radnika, pripremanju mladih snaga za poslove budućnosti, o tome je li digitalizacija HR-a prilika ili prijetnja, ima li mjesta za umjetnu inteligenciju u zapošljavanju, zašto bi CFO-evi trebali obratiti pažnju na takozvano tiho zapošljavanje, ali i mnogim drugima.
Konferenciju je otvorila Liderova direktorica Bojana Božanić Ivanović rekavši da svake godine konferencija okuplja sve više zainteresiranih, a nakon godina obuhvaćenih pandemijom i brojnim drugim krizama pogled na blisku budućnost, kaže Liderova direktorica, ne ostavlja prostora za predah.
– Ljudi su ključan resurs. U 2024 će više od 200 tisuća stranih radnika raditi u Hrvatskoj, dok je ove godine brojka oko 100 tisuća. HUP prema svojim prognozama govori da će do 2030. svaki četvrti zaposlenik dolazi iz inozemstva – rekla je Božanić Ivanović napominjući i umjetnu inteligenciju kao jedan od glavnih izazova u budućnosti.
Kako je rekla, iako smo danas mnogo produktivniji nego što smo bili prije 20-ak godina, Hrvatska po produktivnosti i dalje zaostaje za pojedinim zemljama Europske unije i to je izazov s kojim se svi moraju suočiti. Božanić Ivanović se dotaknula i generacije Z rekavši da 93 posto poslodavaca vidi razlike među generacijama, a mnogi upravo ovu, najmlađu, generaciju vide kao arogantnu, nezadovoljnu no i iznimno otvorenu pa se poslodavci danas prilagođavaju i njima.
– Ove će teme promijeniti tržište rada, ne smijemo ih ignorirati, no ne smijemo ih se ni plašiti – zaključila je Liderova direktorica.
Konferencija je u punoj dvorani Zonara krenula s panelom o poslovima budućnosti i vještinama koje će biti ključne. Moderatorica Gordana Gelenčer ugostila je Ivana Skendera, glavnog direktora za transformaciju poslovanja, ljudske potencijale i korporativne komunikacije u A1 Hrvatska, Martina Žagara, izvanrednog profesora na američkom koledžu RIT Croatia te Ines Barić, voditeljicu ljudskih resursa u Končar – Digitalu.
Kada govorimo o umjetnoj inteligenciji, kaže Žagar, ona se duže vrijeme spominjala i takvi alati nisu nova vijest, no ono što je važno usvojiti je da postoji interdisciplinarna umjetna inteligencija koja osim što pokriva tehnički dio AI-a, pokriva i psihološki dio jer se ljudi boje promjene i novih tehnologija.
– Postoji iznimno mnogo američkih edukacijskih programa koji se bave interdisciplinarnim pristupom umjetne inteligencije – rekao je Žagar koji tvrdi i da će umjetna inteligencija više pomoći nego odmoći.
Govoreći pak o generaciji Z, Žagar smatra da ova generacija voli fleksibilnost, da jedan dan mogu imati sastanak ili predavanje uživo, a drugi dan online. Zato je, kaže, pandemija koronavirusa najbolje što se moglo dogoditi digitalnoj transformaciji.
No koji karijerni put odabrati mladi ne mogu znati bez istraživanja o tome koji su poslovi budućnosti. Zato je A1 Hrvatska prije godinu i pol krenula u strateški projekt ‘Mapa poslova budućnosti i vještina koje su potrebne za njih‘, kako bi vratili zajednici i kako bi znanja prenijeli na poslovnu i akademsku zajednicu te opću javnost.
Rasti će, kaže Skender, mahom nove i zelene tehnologije, ali i poslovni analitičari i općenito STEM područja. No to ne znači da će oni koji se ne bave STEM djelatnostima propasti.
– STEM će sigurno biti velika poluga, no ljudi koji poznaju nove tehnologije će biti iznad onih koji ne znaju pa će i oni koji imaju otpor prema novim tehnologijama morati usvojiti nova znanja – kazao je Skender dodajući da danas generacija Z najbolje prihvaća nove tehnologije pa zbog nje rade brže pa nije uopće pitanje hoće li umjetna inteligencija zamijeniti radna mjesta nego hoće li umjetna inteligencija promijeniti princip rada i učiniti ga fleksibilnijim i bržim.
Kako bi radili najbolje što znaju i stvorili zajedničku kulturu za razvoj novih tehnologija u Končaru su svoju kremu spojili u Digital.
– Ono što smo primijetili je da zapravo pratimo što developeri žele raditi pa posao prilagođavamo njima kako bi djelatnici vidjeli svrhu. Balansiramo između profitabilnih, komercijalnih projekata i istraživanja. Dajemo zaposlenicima slobodu da se bave istraživanjem, a to je ono što će biti profitabilno za nekoliko godina – rekla je Barić.
U Končar – Digitalu danas radi stotinjak ljudi, a HR tu pogotovo surađuje s menadžmentom kako bi djelatnici imali svrhu i postavili si karijerne i osobne ciljeve. Kako je rekla, naravno da ljudi imaju otpor prema novim tehnologijama i to je prirodna stvar, no potrebno je imati strategiju kako se baviti takvom tematikom i menadžment treba postaviti stav ‘ajmo ih naučiti‘ jer samo tako se može ići naprijed.