Priča se o milijardama eura za provedbu Zelenog plana Europske unije, ima puno projekata na razini gradova i općina, no mi ovom trenutku ne vidimo ništa od tog novca, ne postoje ni natječaji na koji se ti projekti mogu prijaviti. Na to je upozorio Dario Hrebak, gradonačelnik Bjelovara na prvom današnjem panelu 15. Liderove konferencije ‘48 sati‘, petnaestom susretu gradonačelnika i poduzetnika u Poreču, posvećenom budućnosti Zelenog klimatskog plana EU.
– Slažem se da moramo imati planove, samo što mi imamo svakakvih planova bez provedbe, na kojima su jako dobro zaradili konzultanti, no ja još nisam vidio novac za konkretne projekte. Prije četiri godine smo mogli reći da nemamo projekata, danas imamo projekte a nema natječaja – kazao je Hrebak.
Da se radi o Planu koji je budućnost Europe, s perspektivom da postane globalno rješenje, ustvrdio je Joško Klisović, predsjednik Skupštine Grada Zagreba te ujedno izvjestitelj Europskog odbora regija za pitanje višerazinskog upravljanja Zelenim planom EU-a i revizije propisa o upravljanju Energetskom unijom i djelovanju u području klime.
– Zeleni plan je bio odgovor na krizu koja je nastala zbog geopolitičkih okolnosti u zadnjih nekoliko godina, i to je krovni plan koji obuhvaća puno toga, no trebamo definirati i riješiti provedbu, i prilika nam je sad pred europske izbore isticati važnost ovog projekta – kazao je Klisović.
Komentirajući konkretna rješenja gospodarenja otpadom, s kojima se bori Grad Zagreb, podsjetio je da se umjesto spalionice zalaže za gradnju energane s pametnim tehnologijama.
Ivan Güttler iz Državnog hidrometeorološkog zavoda pojasnio je u uvodnom dijelu na sve rizike klimatskih promjena, a kako se Hrvatska bori s tim problemom, pojasnila je Lidija Tošić iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Istaknula je važnost projekta energetske obnove obiteljskih kuća, u koji se ove godine ulaže 120 milijuna eura, a koji se počeo provoditi upravo u suradnji s jedinicama lokalne uprave.
Julija Škoro iz Holcima istaknula je da u proizvodnji cementa ova tvrtka nije čekala planove EU, već je u smanjenje ugljičnog otiska krenuo još 1997. godine. Najavila je pritom i sljedeći projekt Holcima, projekt uklanjanja fosilnih goriva vrijedan 27 milijuna eura.
