Nakon uvodnog dijela Regionalnog financijskog foruma uslijedio je prvi panel pod nazivom Nesigurnost i financijski sektor za bankare iz cijele regije. Marko Badurina, predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke, potvrdio je da kamatne stope u toj banci ne rastu jednako kao u drugim zemljama Europe, no dodao je i to da se uvjeti kreditiranja zaoštravaju. Inflacija je i dalje prisutna, kazao je.
- Borba protiv inflacije sada će se voditi upravljanjem bilancom ECB-a, odnosno kontrolom i smanjivanjem količine novca u opticaju, a tome već i svjedočimo i na našem tržištu i drugdje kroz zaoštravanje kreditiranja i za gospodarstvo i za stanovništvo - rekao je Badurina.
Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste banke, banke koja je već transparentno najavila da će podići kamatne stope, izjavio je kako se hrvatskim kamatnim stopama čude i kolege iz drugih zemalja, gotovo nigdje u Europi kamate nisu toliko niske kao u Hrvatskoj.
- Istodobno nam je i likvidnost velika, NPL krediti povijesno su niski i po tom pitanju se približavamo europskom području - rekao je Schoefboeck.
I Badurina i Schoefboeck su na novinarsko pitanje hoće li, nakon objave RBA banke da podižu naknade za vođenje računa, i oni slijediti taj primjer istaknuli kako neće ići u podizanje.
Niske kamatne stope bilježe i u Sloveniji, naglasila je Stanislava Zadravec Caprirolo, direktorica Združenje bank Slovenije, te dodala da kad su krediti u pitanju i tamo započinje zaoštravanje i u Sloveniji.
- Slovenski bankarski sektor je stabilan i likvidan, ali se poduzetnici ipak u ovom trenutku boje investirati - istaknula je Zadravec Caprirolo.
Tamara Perko, direktorica HUB-a, potvrdila je da je došlo do zaoštravanja kreditne politike i to će stegnuti tržište, ali nema prevelikih razloga za zabrinutost.
- Tu je i NPOO i druga sredstva koja će potaknuti tržište i državu i privatni sektor bez obzirana neizvjesnosti na tržištu - istaknula je Perko.
Ona je isto tako ispričala priču koju je čula od kolege iz jedne strane banke. Rekla je kako su u toj banci prošle godine, dok su kamatne stope bile niže, nudili fiksiranje kamatnih stopa na kredite svim klijentima iz gospodarskog sektora, no taj je aneks potpisalo tek njih pet!
- Sad više nema smisla fiksiranje kamata, sad je to sve puno skuplje - istaknula je Perko, na što su joj kolege iz HPB-a i Erstea rekli kako je kod njih ipak veći broj onih koji su fiksirali kamate na vrijeme.
Ana Zorić, ravnateljica Uprave Ministarstva financija, na panelu je govorila o tome koliko smo toga u Hrvatskoj i u hrvatskom financijskoj industriji, i u fiskalnoj i monetarnoj strukturi učinili, te da to ne smijemo sad pokvariti.
- Sad samo barijere za investiranje moramo svesti na najmanju moguću razinu - istaknula je Zorić.
Orijentirani na proizvod, a ne na tržište
Forum je završio panelom za fondovsku industriju o tome kako ta industrija može pomoći kompanijama u financiranju u vrijeme rasta kamatnih stopa i govorom Ante Žigmana, predsjednika Upravnog vijeća HANFE. On je pričao da se ove godine dioničko tržište u Hrvatskoj oporavilo. Strah od recesije je, smatra, prošao i burza je, dodao je, samo u prva 3,5 mjeseca ove godine narasla za 15 posto.
- Prošlogodišnji je pad nadoknađen, a čimbenici rasta su uvođenje eura, ulazak u Schengen te visoka očekivanja od turističke sezone - istaknuo je Žigman i naveo da se sve to događa uz trajno stanje - nizak promet.
Promet na burzi raste samo u vremenima panike i straha, primjerice 2017. zbog Agrokora, 2020. zbog pandemije. Puno je veći problem od toga to što se na zagrebačkoj burzi trguje sa tek tri ili pet dionica, a izlistano je njih sto, ta situacija može kattad eksplodirati - upozorio je Žigman navodeći da je to jak koncentracijski rizik. Unatoč tome, zaključio je, na financijskom tržištu bolje je raditi i zaraditi nego parkirati gotovinu i čekati neka druga vremena jer prostor za zaradu u biznisu uvijek postoji.
Na panelu Kako pomoći kompanijama u financiranju u vrijeme rasta kamatnih stopa i inflacije moglo se čuti kako alternativni fondovi u Hrvatskoj osjećaju i rast kamatnih stopa i manjak kapitala, no unatoč tome kapitala još ima, kao što ima i dobrih tvrtki koje treba podržati. Ono što se može primjetiti jesu danas manje evaluacije tvrtki.
Marko Galić iz Provectus Capital Partners govorio je kako taj fond uglavnom gleda kako podržati tvrtke iz zdravstvenog sektora, maloprodaje, nišne proizvodnje i IT-ja. Godišnje analiziraju preko stotinjak tvrtki u koje uložiti, a ulažu tek u nekolicinu koje imaju mogućnost rasta kroz poslovanje, ali i konsolidaciju.
- Primjećujem jedan veliku problem kod poduzetnika, a taj je da jako puno tvrtki nema kvalitetni menadžment, previše tvrtki ovisi o vlasniku i premalo se implementira korporativna kultura - naglasio je Galić.
Dinko Novoselec iz Feelsgood Capital Partners, pričao je kako tvrtke u koje taj fond investira moraju imati social impact, no primjećuje da na tržištu danas, a zanimaju ih uglavnom start-up kompanije, ima jako puno ambicioznih klinaca i starijih poduzetnika koji su odlični, ali imaju jedan problem.
- Svi su orijentirani na proizvod, a manje na tržište i mi ih guramo prema tržištu - ispričao je Novoselec.
Tomislav Tičić iz Prosperus Invest, pričao je dosta o tome zašto investicijski fondovi nisu jednako popularni kao bankarski sektor, a po njemu poduzetnici radije traže kredite nego investiciju iz fonda jer fondu moraju dati udio u vlasništvu.
- Prije će dati udio kad se stvari otmu kontroli, nego na početku dok su izgledi dobri - rekao je Tičić.
Gordan Kuvek iz HBOR-a na to je odgovorio da mladi start-up-ovci često nisu ni svjesni što daju u zamjenu za novac. On je naglasio na panelu i to da svih tih investicija, o kojima se priča, ne bi bilo bez velikih institucionalnih ulagača poput HBOR-a,
- Osigurali smo značajna sredstva za osnivanje takvih fondova - istaknuo je Kuvek.