Ljeto se polako primiče svome kraju, paklene vrućine, nadamo se, završile su svoje za ovu sezonu, no jesen će svakako biti vruća, sudeći po najavama. O vrućoj jeseni svakako će biti govora i na tradicionalnom Liderovom skupu Dan velikih planova, koji će se 21. rujna održati u Zagrebu. Pa iako smo još uvijek u sezoni godišnjih odmora, pripreme za taj najuzbudljiviji gospodarski dan u ovoj godini u punom su jeku. S obzirom na sve gospodarske i političke okolnosti koje su nas sustigle nakon pandemije poput ruske agresije na Ukrajinu, divlje inflacije iza koje se naviruje recesija, još uvijek prisutne nestašice materijala i sirovina te (iako u manjoj mjeri) nestabilnih lanaca opskrbe, sigurno je da zanimljivih tema i osvrta na konferenciji neće nedostajati. O njima ćemo doznati iz prve ruke, od čelnih ljudi hrvatskog gospodarstva i financijskog sektora koji će iznijeti svoje prognoze i predviđanja za iduću godinu.
Jedna od njih je i Sandra Švaljek, zamjenica guvernera HNB-a koja je osam godina bila ravnateljica Ekonomskog instituta u Zagrebu. Od 2000. do 2013. bila je članica je Savjeta HNB-a te u međuvremenu i savjetnica za gospodarstvo premijerke Jadranke Kosor od 2010. do 2011. Ušla je i u političke vode, 2013. izabrana za prvu zamjenicu gradonačelnika Grada Zagreba, a jedno vrijeme je bila i v.d. gradonačelnika za vrijeme suspenzije tadašnjeg gradonačelnika Milana Bandića.
Doktorirala je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, autorica je i suautorica brojnih znanstvenih radova, a na Danu velikih planova govorit će o aktualnim temama vezano za financijski sektor i gospodarstvo.
Kaže da će inflacija vjerojatno i nadalje biti jedan od glavnih gospodarskih izazova te će u velikoj mjeri određivati uvjete u kojima djeluju banke i gospodarstvo. Na kretanje inflacije utjecat će cijene energenata i dinamika normalizacije opskrbe energentima i drugim sirovinama te industrijskim poluproizvodima, kao i mjere monetarne politike usmjerene obuzdavanju inflacijskih očekivanja.
- Rast inflacije i podizanje ključnih kamatnih stopa te visoke neizvjesnosti povezane s geopolitičkom situacijom koje bi mogle rezultirati usporavanjem gospodarskog rasta zadržavat će rizike u financijskom sektoru na povišenoj razini. Ipak, ocjenjujemo da će visoka kapitaliziranost i likvidnost banaka s jedne strane, a s druge strane uvođenje eura koje donosi smanjenje regulatornog troška za banke i gotovo potpuno uklanjanje valutnog rizika, pridonijeti očuvanju stabilnosti bankovnog sustava – kaže Švaljek.
Kad je riječ o spremnosti banaka na uvođenje eura i mogućim problemima na koje nailaze u prilagodbi poslovnih procesa koje moraju provesti radi prelaska na euro, ona ističe da HNB redovno prati njihovu pripremljenost za dvojno iskazivanje novčanih iznosa i uvođenje eura općenito te odgovara na pitanja banaka u vezi pojedinosti Zakona o uvođenju eura. Bankari, kaže, smatraju da su potpuno spremni te su obavili velik dio priprema za uvođenje eura.
- Najveću poteškoću u pripremi predstavljao im je nedostatak resursa, osobito informatičkih stručnjaka koji su bili nužni zbog promjene velikog broja aplikacija. Banke su se morale osloniti i na vanjske dobavljače što je uzrokovalo kašnjenja u odnosu na planirane rokove pripremnih aktivnosti, no ti se problemi uspješno rješavaju. Određeni zastoj u pripremi banaka uzrokovalo je čekanje na izmjene dijela propisa i izradu provedbenih akata – ti bi akti trebali u obliku nacrta uskoro biti dostupni bankama. Općenito, može se ocijeniti da su sve banke već obavile najveći dio posla i da će uvođenje eura proći bez problema – kaže Švaljek.
Osim uvođenja eura i kreditne politike jedan od prioriteta HNB-a svakako je njegova interna prilagodba novom režimu rada unutar europodručja. HNB će od početka iduće godine sudjelovati u oblikovanju i provedbi zajedničke monetarne politike Eurosustava, koji čini Europska središnja banka i dvadeset nacionalnih središnjih banaka. Riječ je o izrazito decentraliziranom sustavu i podijeljenoj odgovornosti.
- Nacionalne središnje banke ostaju odgovorne za cijeli niz područja i poslova, no moraju djelovati međusobno koordinirano. Od početka iduće godine zaposlenici HNB-a će sudjelovati na sastancima otprilike 160 odbora, pododbora, radnih skupina i drugih radnih tijela koje trenutno djeluju u okviru Eurosustava i Jedinstvenog nadzornog mehanizma, koji je zadužen za superviziju banaka, a guverner će postati punopravni član Upravnog vijeća Europske središnje banke, koje donosi sve odluke iz područja monetarne politike. U HNB-u se stoga intenzivno pripremamo za novi način rada, prilagođavajući mu poslovne procese i organizaciju rada– kaže Švaljek.
U posljednjih 13 godina poslovni skup Dan velikih planova postao je zaštitni znak Liderovih konferencija, okupivši oko 4600 sudionika i 220 govornika, mahom predvodnika različitih industrija te čelnih ljudi iz političkog i javnog života. Konferencija je stekla status nezaobilaznog političko-gospodarskog eventa, a ove će godine obuhvatiti ključne teme kao što su globalni trendovi, očekivanja od sljedeće godine u regiji, monetarno-kreditna politika u 2023, fiskalna politika i učinci na potrošnju, privlačenje investicija i poticanje izvoza te prognoze za 2023.
Ne propustite priliku za druženje s najuspješnijim poduzetnicima, prijavite se na vrijeme za sudjelovanje na 14. Danu velikih planova koji se održava 21. rujna u Velikoj kongresnoj dvorani Zagrebačkog velesajma. Više informacija možete pronaći na poveznici.