Pišu: Jozo Knez i Anamarija Mujanović
Uzmemo li u obzir neke od segmenata koji su u domeni gradova kao što su npr. promet, resursi (vodni i energetski), zdravlje, edukacija, turizam, planska gradnja uz korištenje pametnih materijala, uprava, jasno je da je moguće napraviti znatne iskorake i promjene nabolje unaprjeđenjem usluga upotrebom pametnih tehnologija i rješenja. Kako pametna rješenja funkcioniraju u praksi? Kako do održivog razvoja urbanih sredina koristeći se inovativnim, digitalnim i zelenim rješenjima pokušali su odgovoriti panelisti na zadnjem panelu Liderove konferencije ‘Smart Cities 2023.‘
Jasenka Auguštan-Pentek, gradonačelnica Zlatara uvodno je rekla kako je Zlatar tek nedavno usvojio strategiju pametnog grada te da kao mali grad idu korak po korak prema pametnom gradu. Od ‘pametnih rješenja‘ koja se mogu naći u Zlataru, gradonačelnica je navele pametnu rasvjetu, te ‘aplikaciju na dlanu‘ koja građanima omogućava prijavljivanje komunalnih problema. Također, navodi transparentnost financija prema građanima kao važnu stavku, te navodi kako su s tom praksom počeli još 2020. godine.
Na panelu je sudjelovao i bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak koji je rekao kako Bjelovar postaje svojevrsna IT zona, jer se broj IT tvrtki povećao za 40 posto te da grad radi sve kako bi osnažio taj sektor. - Kod nas je IT eksplodirao, došli smo do 500 radnih mjesta u tom sektoru – rekao je Hrebak.
Naglasio je da kada se priča o pametnom gradu da treba razmišljati i o održivim poreznim politikama. Zbog toga su, kaže Hrebak, u Bjelovaru ‘srezali‘ sve poreze koje su mogli i ukinuli prirez što je dovelo do više investicija. Spomenuo je i geotermalnu energiju po čemu je taj kraj poznat te je rekao kako planiraju kroz narednih desetak godina ‘otvoriti‘ četiri od pet bušotina.
Tomislav Marić iz tvrtke Odašiljači i veze dotaknuo se infrastrukture koja je neophodna kako bi pametni gradovi funkcionirali, te je naglasio kako bez infrastrukture nema ni pametnog grada. Rekao je kako se tvrtka odlučila fokusirati na infrastrukturu zbog ‘in house‘ znanja i tehnologije. Zbog toga je tvrtka odabrana za voditelja projekta razvoja širokopojasne infrastrukture tamo gdje do sada nije pokazan komercijalni interes. Goran Težak iz tvrtke Lama je pričao o novim tehnologijama, točnije blockchainu te je rekao kako su oni u tvrtki već napravili aplikaciju Blockademia koja je na blockchainu i koja služi za verifikaciju dokumenata.
Važno je prijaviti se na vrijeme
Na drugom dijelu posljednjeg panela sudjelovali su gradonačelnik Labina Valter Glavičić, gradonačelnik Makarske Zoran Paunović, Ivan Bilać iz tvrtke ECCOS te Aleksandar Halavanja iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Prema riječima gradonačelnika Makarske, ovaj se dalmatinski grad u posljednjih godinu i pol naočigled preporodio, barem kada je riječ o digitalizaciji. Sredinom 2021. Makarska nije imala niti najosnovnije digitalne alate kao što je recimo online bankarstvo, a danas kontinuirano radi na digitalizaciji cijele gradske uprave.
- Jučer smo predstavili novi modul vezan za upravljanje ljudskim potencijalima, odnosno kadrovsku, kroz koji će se voditi evidencija o svim zaposlenicima gradske uprave - objasnio je Paunović, a rekao je i da su početkom godine uveli uredsko poslovanje, programski paket kojim se olakšavaju administrativni poslovi. Gradonačelnik Makarske je istaknuo i da želi i nastoji grad razvijati na četiri temeljna stupa; zelena, održiva, digitalna i transparentna Makarska.
U Labinu je nešto drugačija situacija. Ovaj istarski grad planira bivši rudnik postaviti u funkciju ekocentra izvrsnosti s ciljem poticanja proizvodnje u poljoprivredi. Ruševni će rudnici postati i turističke atrakcije pa će posjetitelji moći na 150 metara dubine kušati sve okuse Istre.
- Vjerujemo da će biti jako velika posjećenost jer je to nešto što se ne viđa svaki dan, a postoji recimo u Poljskoj - rekao je Glavičić.
Naravno, ne može bez financija, a kako je rekao Halavanja, Fond ima dosta sredstava, ali se jako brzo troše tako da je iznimno važno na vrijeme se prijavljivati na natječaje.
- Otkad je krenuo rat u Ukrajini i rast cijena energenata, vidjeli smo prilike i interes za obnovljivim izvorima energije, u 2020. smo imali na raspolaganju četiri milijuna kuna, nismo ih sve potrošili. Prošle smo godine raspisali natječaj za energetsku obnovu, znači za dizalice topline, solare i slično i na raspolaganju smo imali 10 milijuna kuna. Vjerujem da ćemo sav taj novac potrošiti - priopćio je Halavanja.
Ideje i financije postoje, a za provedbu je uvijek tu privatni sektor, potvrđeno je na posljednjem panelu devete Liderove Smart cities konferencije. Potvrdio je to i Bilać rekavši da iako su ranije bili usko fokusirani na energetiku, s vremenom su proširili svoje poslovanje pa sada nude pomoć i pri implementaciji, recimo, data centara, a iskustva imaju i prilikom izgradnje inovacijskih inkubatora.
