Konferencije i edukacije
StoryEditor

Svaka država EU do 2030. treba imati ‘dolinu vodika‘

10. Lipanj 2022.
Frano Barbirfoto Ratko Mavar

Fit For Hydrogen bio je naziv i tema panela na Liderovoj konferenciji 'Energetska budućnost Hrvatske' na kojem u se raspravljalo o potrebnom sinergijskom pristupu u razvoju vodikovog vrijednosnog lanca kao i o tome što trenutna volatilnost cijena energenata kao i geopolitička situacija u kojoj se trenutno nalazimo znače za Hrvatsku i kako se tome možemo prilagoditi.

Nedavno doneseni REPowerEU EU zahtjeva od država članica da se prilagode trenutnoj situaciji i da ubrzaju prelazak na čistu energiju, što se naravno odnosi i na Hrvatsku, a jedan važan dio prelaska leži i na ubrzavanju ekonomije vodika. Upravo zbog toga je Clean hydrogen Europe važan dio pokreta koji je već počeo. Tehnologije postoje pa i prilike kako za Europu tako i za Hrvatsku, rekao je uvodno Prof. dr. sc. Frano Barbir s FSB-a.

- Budžet Clean hydrogen Europe saveza je jedna milijarda eura, a taj će se budžet povećati za još 200 milijuna eura upravo zbog REPowerEU sporazuma. Cilja se da se ti novci potroše na 'doline vodika', i cilj je da svaka država do 2030. ima jednu takvu dolinu vodika. U Hrvatskoj se trenutno radi na projektu zajedno sa Slovenijom i tri sjeverne talijanske regije na zajedničkoj dolini – rekao je Barbir.

Doline vodika zamišljene su na način kao regije gdje će se vodik proizvoditi, skladištiti, transportirati i koristiti u razne svrhe. To je potrebno jer se vodikove tehnologije ne mogu individualno komercijalizirati, sve mora biti centralizirano, govorio je Barbir.

- Ne može nitko prodavati autobuse na vodik u Hrvatskoj ako nemamo infrastrukturu, a ni obratno. Zbog toga su potrebne regije odnosno 'doline vodika' – objasnio je profesor.

Dodao je da mi u Hrvatskoj nemamo niti jedna konkretan projekt koji je u završnoj fazi ili barem blizu a svi bi nešto htjeli proizvoditi vodik i koristiti ga. Zbog toga je potreban jedan zajednički koncentrirani pristup, zaključio je Barbir.

Ivan Andročec iz HEP-a pričao je kako HEP vidi vodik u bližoj budućnosti i postoje li inicijative prema takvim projektima. Andročec je rekao kako HEP provodi svoj obnovljivi scenarij u cilju povećanja viškova obnovljivih izvora energije. Što se vodika tiče, on je jedna od solucija za skladištenje energije, ali postoji još puno problema, poput problema spajanja na postojeće sustave. Rekao je kako su neki projekti započeli te da se kroz inicijative poput spomenutih 'dolina vodika' treba tražiti rješenja.

Ivica Jakić predsjednik Udruga H2 ispričao je sve o aktivnostima svoje udruge koja radi na promicanju dekarbonizacije idejama i prijedlozima kojih je zaista mnogo. Recimo, Jakić kaže kako trenutno razvijaju dva projekta koji će riješit dva velika problema otoka Visa a radi se o uplinjavanju otpada u cilju dobivanja zelenog vodika.

- Odlagalište otpada na Visu, tehnologija koju mi nudimo, zapravo ne nudimo mi, nju će tek proizvođači nuditi, mi samo predlažemo. Ta tehnologija bi proizvodila sintetski plin iz otpada koji bi u sebi imao 50 do 70 posto vodika. Ili recimo, proizvodnja zelene električne struje od koje bi se proizvodio vodik. Na taj bi se način Vis riješio problema zbrinjavanja otpada a dobivala bi se količina vodika od 1000 kilograma dnevno. Radimo projekte na Visu i za kamione i automobile i sada predlažemo da se postavi i punionica vodika za brodice, ribarske brodice i jahte – nabrajao je Jakić, projekte koje predlažu a kad bi se mogli ostvariti nitko ne zna.

image

Tamara Kelava, Nataša Ćurić Martinčević, Ivica Jakić, Ivan Andročec, Frano Barbir i Ivana Chaux Jukić

foto Ratko Mavar

Nataša Ćurić Martinčević iz Apsolona govorila je o tome na što su fokusirani programi potpora EK, i kakvo je stanje s nacionalnim fondovima. Rekla je kako je fokus Europe zelen što pokazuju i budžeti za sufinanciranje gdje ovisno o izvoru financiranja minimalno 35% pa i više sredstva mora biti usmjereno na projekte usmjerene prema zelenoj tranziciji.

- Što se tiče izvora sufinanciranja za Hrvatsku, postoje tri izvora. Jedna je NPOO, gdje je usvojen operativni program i tu vidimo koji su izvori odnosno što se može financirati. Drugi izvor su klasični EU fondovi gdje su operativni programi još u izradi. Treći izvor su programi EU. Važno je napomenuti da su nama zanimljiviji programi koji imaju nacionalnu alokaciju zato što su tu samo natječemo s drugim projektima iz Hrvatske, pa su i stope prolaznosti veće – rekla je Ćurić Martinčević

Konkretno, NPOO je prva prilika jer se zna što će biti sufinancirano. Za vodik je alocirano 200 milijuna kuna za 10 megavata elektrolizatora i šest punionica na vodik.

- Natječaji koji se tiču ulaganja u istraživanje i razvoj, alokacija 550 milijuna kuna, je prilika da se i oni koji razvijaju tehnologije vezane uz vodik prijave – dodala je.

Tamara Kelava iz HGK je rekla kako je Komora definirala projektni zadatak  mapiranja potencijala hrvatskog  gospodarstva u razvoju vodika.

- HGK je prepoznala vodik kao veliku priliku za dekarbonizaciju i na inicijativu tvrtki je pokrenula grupaciju za vodik koja okuplja 30-ak tvrtki koji se žele uključiti u lanac vodikove tehnologije – rekla je Kelava. Kaže kako su si zadali ciljeve ali prvo žele vidjeti što imaju od projekata i koji od njih ima tržišni potencijal.

Iako je profesor Barbir rekao u uvodu kako u Hrvatskoj još ne postoji konkretan projekt čini se da to ne sprječava HGK da provede dubinsku analizu među tvrtkama kako bi otkrili tržišne potencijale. Kelava je zaključila kako će tijekom ljeta provesti 'analizu' te da javnost rezultate iste može očekivati na jesen. 

02. srpanj 2022 20:29