Konferencije i edukacije
StoryEditor

Švaljek: Hrvatska će morati uložiti u klimatsku tranziciju i do osam posto BDP-a

05. Lipanj 2024.
Financijsko - investicijski forum 2024. Sandra Švaljekfoto Ratko Mavar

Hrvatska će morati znatno više ubrzati ulaganja u klimatsku tranziciju nego ostale članice eurozone, a velik dio tih ulaganja morat će podnijeti privatni sektor, ocijenila je zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Sandra Švaljek.

Tijekom svog izlaganja ‘Ulaganje u održivu budućnost: potrebe i prilike‘ na Financijsko-investicijskom forumu u organizaciji Lidera, Švaljek je kazala kako je, kad je riječ o klimi, ono što smo donedavno smatrali dalekom budućnošću postala sadašnjost. O tome svjedoče i vijesti o velikim poplavama i čestim nevremenima pa se promjene klime sve više ugrađuju u poslovne i financijske odluke.

Naime, prošla je godina bila najtoplija otkako postoje mjerenja, a trenutačno je prosječna globalna temperatura viša za 1,48 stupnja Celzijusa u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Podsjetimo, Pariški klimatski sporazum propisao je da temperatura ne raste više od 1,5 stupnja Celzijusa. U Hrvatskoj je temperatura već za 1,5 stupnja viša nego u predindustrijskom razdoblju, a ako nastavimo sa sadašnjom praksama, do kraja stoljeća povećat će se na tri stupnja iznad predindustrijskog prosjeka.

– To znači više štete od vremenskih ekstrema i pad produktivnosti – naglasila je Švaljek. U dosadašnjoj borbi protiv klimatskih promjena Europska unija do sada je imala dobre rezultate, ali ih treba intenzivirati. Naime, emisije ugljičnog dioksida do sada su smanjivane za 50 metričkih tona ekvivalenta ugljičnog dioksida godišnje, ali bi za postizanje ugljične neutralnosti do 2050. tu dinamiku trebalo ubrzati na 130 tona godišnje. Uz sadašnju dinamiku smanjenja emisija, prosječna temperatura bi se smanjila za tek 0,8 stupnja Celzijusa.

U Hrvatskoj emisije ugljičnog dioksida najviše rastu u transportu i gospodarenju otpadom, ali veliki potencijal imaju i sektori zgradarstva, poljoprivrede i prerađivačke industrije. Prema riječima Švaljek, u Hrvatskoj su potrebna ulaganja u prilagodbu klimi, ali i u tranziciju u ugljično neutralno gospodarstvo. Do 2030. u Europi trebalo bi povećati godišnja ulaganja sa sadašnjih dva posto BDP-a na 4,5 posto. U Hrvatskoj bi ta ulaganja trebalo povećati na sedam do osam posto BDP-a, ponajviše u povećanju proizvodnje energije iz vjetra, sunca i biogoriva te u ozelenjavanju prometa. Naime, imamo samo 2,4 posto vozila koje ne koriste fosilna goriva. Takav skok ulaganja ne može se financirati isključivo iz javnih sredstava, već se tu očekuje veća uloga privatnog sektora.

Do sada su ulaganja iz javnog i privatnog sektora u klimatsku tranziciju iznosila oko pola-pola, ubuduće bi privatni sektor trebao imati između 80 i 90 posto udjela. Nerealno je očekivati da će banke samostalno financirati klimatsku tranziciju, kazala je Švaljek, jer je u zadnjih 15 godina primjetno da se poduzeća sve manje oslanjaju u financiranju na bankovne kredite. No, to je ujedno i prilika za banke, ako prepoznaju potražnju za zelenim kreditima i stvore povjerenje prema klijentima iz korporativnog sektora. 

11. srpanj 2024 06:26