Kako se obiteljske tvrtke ponašaju prilikom tranzicije čut ćemo danas na 16. Liderovoj konferenciji Budućnost obiteljskih tvrtki
– Došlo je vrijeme za tranziciju. S tim pojmom živimo od kraja 90-ih godina kad je krenula. No je li gotova? Institucionalna jest, međutim, ona druga – tranzicija vlasništva obiteljskih tvrtki s prve generacije koja je pokrenula biznis 90-ih godina prošlog stoljeća na nasljednike – nije završena – rekao je glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović prilikom otvaranja 16. Liderove konferencije Budućnost obiteljskih tvrtki koja se danas održava u zagrebačkom hotelu Zonar.
Nasljednici imaju zadatak da zadrže udio vlasništva u obitelji, barem 30 posto, a ne da se samo oslone na fondove, rekao je Šajatović. Osim toga, dodao je, sva uspješna obiteljska poduzeća su slična – do trenutka tranzicije, kada pomisle da su posebni. Ali nisu, iako možemo naći desetak primjera obiteljskih tvrtki kako se ponašaju prilikom tranzicije. O tome ćemo danas razgovarati, najavio je.
U nastavku konferencije dr. sc. Mirela Alpeza, direktorica Centra za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva (CEPOR) i redovna profesorica na Ekonomskom fakultetu u Osijeku (EFOS), održala je predavanje na temu Evolucija poduzetnika: Alternativni pristupi ulasku, rastu i izlasku iz biznisa. Sudbina obiteljskih tvrtki (da tako kažemo), kad dođe vrijeme tranzicije, podijeljena je. Njih 30 posto krene u tranziciju, 40 posto budu šprodane, a 30 posto ih se ugasi.
- Što se događa u razvijenim zemljama? Susretali smo u inozemstvu na konferencijama ljude koji su, odmahujući rukom, govorili: ‘Pa što ako taj biznis propadne, kupci će otići konkurenciji. Kod nas je ista logika – tržište će popraviti situaciju. No mi trebamo pomoći obiteljskim tvrtkama jer će se kupci i zaposlenici snaći, ali će ispaštati vlasnici – obitelj. Koliko su obiteljske tvrtke važne govori i to da su na konferenciji o obiteljskim tvrtkama u Berlinu 2022. sudjelovali predsjednica Ursula von der Leyen i bivša njemačka kancelarka Angela Merkel – rekal je Alpeza.
U EU oko 450 tisuća malih i srednjih poduzeća s oko dva milijuna zaposlenih svake godine prolazi proces prijenosa poslovanja. U oko 150 tisuća njih se procesu prijenosa poslovanja ne pristupa na adekvatan način, čime se dovodi u pitanje oko 600 tisuća zaposlenih. U Hrvatskoj je pak 16.500 poduzeća s oko 180 tisuća zaposlenih, čiji vlasnici trebaju početi planirati prijenos poslovanja, a više od 5.300 poduzeća s oko 57 tisuća zaposlenih predstavlja posebno rizičnu skupinu u tom procesu, zbog podcjenjivanja složenosti i trajanja ovog procesa. Alpeza je posebno naglasila da za razliku od EU u hrvatskim institucijama nema svijesti o potrebi pomoći obiteljskim tvrtkama.
- Samo 30 posto obiteljskih preživi prijenos vlasništva, ali to ne zanima ministarstva. U našem istraživanju iz 2015. svaki treći poduzetnik se tada trebao pripremati za tranziciju vlasništva. Međutim, nisu na to bili spremni, a jedan je razloga psihološki pristup, a drugi je taj da su smatrali da nema alternative. No važno je ne pritiskati djecu. Osnivači precjenjuju potencijal za obiteljsku tranziciju, a prodaju poduzeća doživljavaju kao neuspjeh. O budućnosti tvrtke slabo razgovaraju sa svojom djecom – rekla je Alpeza.
Dio izazova dolazio iz okruženja koje jen smatralo da je generacijska tranzicija ‘prirodna‘ opcija. Nije bilo ni poticaja, ali ni pritiska na poduzetnike da planiraju prijenos poslovanja, nedostajalo je edukacija o ulasku/rastu kroz preuzimanje biznisa. Nije bilo ni izvora financiranja za preuzimanje biznisa, kao ni kvalitetnih savjetnika, naročito za male tvrtke. Što se promijenilo (2015 – 2025)?
- Na temelju našeg iskustva može se reći da prodaja postaje sve prihvatljivija i zastupljenija izlazna strategija. Razvija se tržište potražnje, poput private equity fondova, to je sada rastući biznis. Poduzetnici, uz to, žele znati koliko vrijedi njihov biznis, pa angažiraju konzultante, a imaju i priliku za razmjenu iskustava s drugim poduzetnicima na temu prijenosa poslovanja – rekla je Alpeza.
Preporuka je Europske komisije da se provede kampanja jačanja o jačanju svijesti poduzetnika o prijenosu poslovanja. Također je važno povećati kvalitetu i dostupnosti savjetnika, kreirati instrumente za financiranje kupovine uhodanog poduzeća, kao i promovirati preuzimanja poslovanja kao načina ulaska u poduzetništvo ili rast poduzeća.
Slijedi one-on-one Liderove urednice komentatorice Manuele Tašler s predsjednicom Upravnog odbora JGL-a Evom Usmiani na temu ‘Generacijska tranzicija: izazovi i prilike‘, dok će partner i suosnivač Adizes SEE Boris Vukić govoriti o istraživanju generacijske tranzicije.
Na prvom današnjem panelu razgovarat će se o prijenosu poslovanja, a sudjelovat će Andrea Smolić (BMWC, Junior Partner), Marko Petrunić (direktor u Horvat Production), Katarina Petković (zamjenica direktora strukturiranog financiranja u Erste banci) i Andrija Garofulić (partner odjela Financijskog savjetovanja Forvis Mazarsa u Hrvatsko).
Slijedi predavanje dr. sc. Andreja Švigir, direktorice Altius savjetovanja na temu ‘Nećemo valjda čekati da nam mladi kažu da je dosta‘, a potom i Hrvojke Kutle iz Spirala izvrsnosti čija je tema ‘Inteligencija 3 mozga – poluga razvoja obiteljske tvrtke‘.
Dino Bendeković iz Marktlinka govorit će o važnosti, izazovima i praksi kod nasljeđivanja u obiteljskim poduzećima, a u 2:1 razgovoru na temu o životu poduzetnika nakon prodaje tvrtke s Liderovom novinarkom Ksenijom Puškarić svoja će iskustva podijeliti Miljenko Goluban (direktor MG3) i Željko Skorić (direktor Simplicity consulting).
Docentica na EFOS-u doc. dr. sc. Petra Mezulić Juric predstavit će istraživanje o poduzetnicima u zlatnim godinama, a kroz prezentaciju usporedit će Hrvatsku i Nizozemsku i prikazati stare li poduzetnici u Hrvatskoj aktivno.
I na kraju konferenciju ćemo završiti panelom HR pristupi u procesu akvizicija na kojem će uz moderatoricu Hrvojku Kutle sudjelovati Jelena Jelinić Cvirn (direktorica u HSM informatika), Ana Oreb (HR menadžerica u Euromarktu) i Silvija Kufner Hopp (direktorica pravnih poslova i ljudskih resursa u Kufner Grupi).
