Regionalni razvojni forum, u organizaciji Hrvatske zajednice županija, ove je godine u fokus stavio održivi turizam
Kada govorimo o turističkoj prepoznatljivosti Hrvatske u svijetu uglavnom govorimo o Dubrovniku i drugim gradovima u obali pa ne čudi da su upravo ti gradovi prvi u turističkim spotovima i brošurama, no za Dubrovnik, Hvar ili recimo Zagreb već cijeli svijet zna. Upravo zato Ministarstvo turizma i sporta mora uložiti više novca u promociju kontinentalnog turizma jer za ljepote kontinentalne Hrvatske malo stranaca zna. Zaključak je to posljednjeg panela na Regionalnom razvojnom forumu u organizaciji Hrvatske zajednice županija čija je tema ove godine bila ‘Održivi turizam‘.
- Nema potrebe promovirati Dubrovnik koji se bori s masovnošću jer je to van svake pameti. Trebamo održati ravnotežu i promovirati manje poznate lokacije u kontinentalnoj Hrvatskoj jer ćemo tako moći razvijati turizam za budućnost i sačuvati prirodne resurse Hrvatske – rekao je na panelu župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar.
Damir Krešić iz Instituta za turizam na panelu je rekao da su problemi kontinentalne i primorske Hrvatske, po pitanju turizma, potpuno različiti pa upravo zato Vlada treba razmisliti o dvije strategije za te dvije Hrvatske.
- Vrlo je važno podizati svijest o tome koliko je održivi razvoj važan. Kada je riječ o turizmu održivosti nema alternative – zaključio je Krešić.
Što se sada u fokus sve više stavlja razvoj kontinentalnog i ruralnog turizma itekako se sviđa zamjeniku župana Osječko-baranjske županije Mati Lukiću koji je na panelu izjavio da u kontinentalnu Hrvatsku, prvenstveno Osijek i okolicu, turisti najviše dolaze zbog prirodnih ljepota, no najčešći gosti i dalje su oni domaći.
- Nismo za ‘sterilizaciju‘ prirode. S njom moramo živjeti i ne možemo betonizirati samo zato da imamo kolone stranih turista. Poljoprivreda će, i mora, ostati naša glavna gospodarska grana, no imamo kapacitete za turizam – kazao je Lukić dodajući da mnogo posjetitelja dolazi zbog sportskih manifestacija te da bi idealno bilo raditi i na razvoju kongresnog turizma za kojeg itekako postoji potražnja.
Prirodom se ponose i u Karlovačkoj županiji što je potvrdila i županica Martina Furdek Hajdin rekavši da ne žele biti županija kroz koju se samo prolazi na putu do mora nego ona u koju se dolazi.
- Naše boljke su hvalevrijedne. Iza grada Zagreba smo najposjećenija kontinentalna županija iako smo imali blagi pad dolazaka zbog investicijskih ciklusa u smještajne kapacitete – rekla je Furdek Hajdin napominjući da mnogo investiraju u turizam te da su povukli čak četiri puta više sredstava iz EU fondova od nekih drugih županija s obzirom da su investicije u turizam prepoznali kao potrebu.
Na panelu pod nazivom ‘Kako uskladiti rast turizma s očuvanjem okoliša i lokalnih zajednica?‘ govorio je i Jure Struc iz Zavoda za turizem Maribor koji je naglasio važnost manifestacija za turizam te koji je prije samog panela održao prezentaciju ‘Održivi turizam u praksi: primjer Maribora‘. Naime, upravo je Maribor nekoliko puta proglašen ‘gradom kulture‘ kao i ‘gradom sporta‘. Ovaj slovenski grad turistički je posjećen tijekom cijele godine.
Kako je rekao, jedan od ključnih KPI-jeva u održivosti mora biti desezonalizacija, a upravo se to može postići sa mnoštvom raznolikog sadržaja. Zato se za Maribor može reći da je cijeli grad pozornica pa će se recimo ove godine ondje održavati brojne operne predstave u parkovima dok fokus stavljaju i na razvoj biciklizma.
- Maribor nije tipična turistička destinacija, no imamo divnu priču kako smo iz industrijskog grada došli do turističkog vunderkinda – izjavio je Struc.
