Konferencije i edukacije
StoryEditor

Trenutačno barem pet fondova rizičnog kapitala razmatra ulaganje u hrvatske tvrtke

06. Lipanj 2024.
Financijsko - investicijski forum 2024. Okrugli stol ”Izvori financiranja, preuzimanja, akvizicije” Ivan Križanović, Slaven Kordić, Hrvoje Galičić, Ivan Luetić i Gordana Gelenčerfoto Ratko Mavar
Pišu: Donatella Pauković i Tomislav Pili

Kapitala ima, zanimljivih prilika za ulaganje također ima, ali prepreka većem angažmanu alternativnih izvora financiranja ponekad je mentalitet hrvatskih poduzetnika čija se ideja poslovanja nerijetko kosi s vizijom potencijalnih novih vlasnika iz redova fondova rizičnog kapitala. Visoka razina kamatnih stopa lani je na globalnoj razini usporila obujam transakcija spajanja i preuzimanja, a kako stvari stoje u hrvatskim okvirima moglo se čuti na panelu ‘Izvori financiranja, preuzimanja, akvizicije‘ koji se održao u sklopu drugog dana Liderovog Financijsko-investicijskog foruma.

Hrvatske specifičnosti

Što se tiče globalne razine, kapitala za investicije u preuzimanje tvrtki ima dosta, ali se ne ulaže koliko bi se moglo i u 2024. se dogodio određeni jaz između očekivanja i onog što se događa, smatra Ivan Luetić, junior partner u odvjetničkom društvu BMWC.

– Ti efekti utječu i na naše tržište, iako Hrvatsku gledam kao izolirani ekosustav koji ima ograničeni broj potencijalnih transakcija – kazao je Luetić.

image

Financijsko - investicijski forum 2024. Okrugli stol "Izvori financiranja, preuzimanja, akvizicije" Ivan Luetić

foto Ratko Mavar

Prema njegovom sudu, hrvatska je specifičnost da svake godine imamo do tri velike transakcije spajanja i preuzimanja. Jedna od naših osobina je i ‘trendovski‘ val ulaganja u jedan određeni sektor, a trenutno su to obnovljivi izvori energije.

- Među specifičnim vrstama transkacija su i one koje uključuju privatne kompanije kod kojih se događa smjena generacija gdje se, kako je naglasio, radi o pojedinačnim prodajama te se i dalje čeka veći val takvih prodaja. Nadalje, vidimo dosta američkih kompanija koje se vertikalno integriraju i pripajaju lokalne partnerske tvrtke - rekao je Luetić.

Nije novost da je naše tržište, kada traži financiranje, vrlo fokusirano na banke. Međutim, u Hrvatskoj stasa nova generacija poduzetnika koja traži alternativne izvore financiranja, naglasio je Hrvoje Galičić, savjetnik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR).

– I HBOR pokušava stvoriti ekosustav fondova rizičnog kapitala – kazao je Galičić.

image

Financijsko - investicijski forum 2024. Okrugli stol "Izvori financiranja, preuzimanja, akvizicije" Hrvoje Galičić

foto Ratko Mavar

HBOR je u posljednjih nekoliko godina omogućio stvaranje pet fondova rizičnog kapitala, od onih koji ulažu u startupove, preko fondova za ulaganje u tvrtke u zrelijoj fazi razvoja, pa do fonda za transfer tehnologija. Kako je pojasnio Galičić, HBOR je u tim fondovima prije svega ulagatelj koji je sredstva povjerio društvima za upravljanje fondovima čiji financijski profesionalci traže prilike za ulaganje.

Galičić očekuje da će HBOR u idućim godina izraženije financirati transakcije spajanja i preuzimanja nego što je to sada slučaj. S druge strane, na povoljan izvor financiranja poduzetnici mogu očekivati i kod ‘manjeg brata‘, HAMAG BICRO-a. Ivan Križanović, voditelj odjela za ruralni razvoj kaže kako HAMAG BICRO može ponuditi dvije vrste financiranja. Prvi su povoljni zajmovi s nižom kamatnom stopom u odnosu na komercijalne banke te blažim zahtjevima za instrumentima osiguranja, a druga vrsta su jamstva koja se odobravaju i do 80 posto glavnice kredita od najviše dva milijuna eura.

image

Financijsko - investicijski forum 2024. Okrugli stol "Izvori financiranja, preuzimanja, akvizicije" Ivan Križanović

foto Ratko Mavar

Potrebna spremnost na kompromis

Kad profesionalci u fondovima rizičnog kapitala identificiraju potencijalnu metu, kreće proces ulaska u vlasničku strukturu. Kako on izgleda pojasnio je Slaven Kordić, managing partner u društvu Invera Equity Pertners koji kaže kako je prva stvar koju investitor mora napraviti upoznati se s industrijom u kojoj posluje tvrtka u koju želi uložiti.

– Ideja je doći do podataka kako takva industrija posluje na inozemnoj razini kako bi razumjeli globalni potencijal tog tržišta. Kada shvatite poziciju tvrtke u koju želite uložiti u globalnom okviru, tada se kreće u dublju analizu – ističe Kordić.

image

Financijsko - investicijski forum 2024. Okrugli stol "Izvori financiranja, preuzimanja, akvizicije" Slaven Kordić

foto Ratko Mavar

No, to je ujedno i najteža faza: potrebno je upoznati i analizirati organizacijske procese i ljudski potencijal u tvrtki u koju se namjerava uložiti.

A takvih, fondovima rizičnog kapitala, zanimljivih kompanija, u Hrvatskoj ne nedostaje.

– U ovom trenutku oko pet inozemnih fondova rizičnog kapitala razmatraju ulaganja u hrvatske tvrtke. Definitivno postoji pool tvrtki koji je fondovima zanimljiv – ističe Kordić.

Kako kaže, do prije nekoliko godina slušali smo sumorne vijesti o stanju o brodogradilištima. Sada se priča o Rimcu i Infobipu, a takvih priča o hrvatskim tvrtkama koje su postali jednorozi bit će u narednim godina sve više, smatra Kordić.

No, najveći izazov zbog kojeg je mnoštvo potencijalnih transakcija propalo dolazi u zadnjoj fazi, a to je dogovaranje posljednjih detalja. Kako kaže Ivan Luetić, problemi dolaze kada se počinje ‘brusiti‘ transakcijska dokumentacija.

– Konačni ugovor u 90 posto slučajeva ne izgleda kao prvotni dogovor – tvrdi Luetić.

Ako u toj fazi nema spremnosti na kompromis, prije svega od strane vlasnika tvrtke, od posla neće biti ništa. Osim toga, u startu je bitno povjerenje između svih strana uključenih u transakciju i jako dobra priprema, da svi znaju što žele. - Transakcija ima neke svoje zakonitosti koje se moraju slijediti jer proces lako krene u krivom smjeru. Ako postoji razumijevanje s obe strane onda sve ide glatko. Ključne stvari su priprema, koordinacija i mindset - zaključio je Luetić.

Prvi korak je povjerenje

Malim i srednjim tvrtkama, najbitnijem segmentu u gospodarstvu kojemu se često ne pridaje dovoljno pažnje, pristupanje kreditnim institucijama, najčešće bankama, može biti izazovno iako se možda na prvu čini jednostavno. O tome kojih se koraka trebaju držati kada od banaka traže kredit govorila je Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka.

S obzirom na to da je SME (engl. small and medium enterprises) jedan od najpropulzivnijih segmenata bankovskog sektora, banke ga žele financirati jer im je diverzificiranost portfelja najznačajniji dio, naglasila je Perko. Prvi korak u komunikaciji između banaka i klijenata jest obostrano povjerenje. Nadalje, klijent bi prije dolaska u banku trebao napraviti vlastitu analizu tržišta, imati razrađenu ideju, poslovni i financijski plan te potrebnu dokumentaciju. Međutim, kako je naglasila Perko, najbitnije je da klijent zna što želi te da jasno to kaže.

– Dosta toga klijent prešuti jer misli da banka nešto ne želi čuti. Treba reći sve planove jer će tako banka moći s klijentom strukturirati ponudu – rekla je Perko, upozoravajući pritom da tvrtke također trebaju pažljivo čitati ugovornu dokumentaciju.

image

Financijsko - investicijski forum 2024. Tamara Perko

foto Ratko Mavar
23. srpanj 2024 22:54