Konferencije i edukacije
StoryEditor

U Novsku je nužno privući velike svjetske gaming igrače

07. Lipanj 2024.
Okrugli stol 1: Hrvatska na investicijskoj karti: Strategija i prilike Domagoj Mikulić, Luka Čirko, Goran Terzić, Marko Ćosić, Burak Baykan, Stjepan Šmitfoto Boris Ščitar

Gradnja i razvoj Centra za gaming u Novskoj fantastičan je uspjeh, ali nužno je da se u ovaj mali slavonski grad privuku veliki svjetski igrači, bio je zaključak okrugloga stola o strategijama i prilikama Novske, ali i Hrvatske na investitorskoj karti, održanoga danas u sklopu konferencije ‘Invest in Novska‘. S ozbirom na to da je gaming arena veličine zagrebačke Arene u poljskom grado Katowice napravljena još prije deset godina, a gaming industrija više nije na vrhuncu kao što je bila pandemijske 2020. i 2021. godine, Stjepan Šmit, vlasnik tvrtke Šmit Electronic, poručio je brojnim okupljenim poduzetnicima, predstavnicima Grada Novske i ostalim sudionicima da s razvojem gaming industrije moraju biti brzi.

– Moj je prijedlog Poduzetničkom inkubatoru PISMO da se promoviranje gaming kampusa digne na višu razinu, da se tvrtke i udruge u gamingu povežu te da u suradnji s ministarstvom na stranim sajmovima prezentiraju gaming izdavačima i proizvođačima videoigara – rekao je Šmit, koji je podijelio različita vlastita iskustva poslovanja na kineskom i afričkom tržištu u izvozu audio, video i gaming opreme.

image

Stjepan Šmit

foto Boris Ščitar

Država, okvir poput Europske unije, eurozone i Schengena, te radna snaga tri su najbitnije stvari koje trebaju biti posložene kod donošenja odluka o investiranju, napomenuo je Marko Ćosić, predsjednik Uprave tvrtke Đuro Đaković iz Slavonskog Broda, čiji je većinski vlasnik prije dvije godine postao češki investitor DD Acquisition.

– Vaše obrazovanje danas je vaša ekonomija sutra i na tome treba raditi. To je nešto što je ključno za odluke o investicijama – rekao je Ćosić, ocijenivši poticajne mjere za poduzetnike Vlade RH i Grada Novske pozitivnima.

– Ljude treba pustiti da idu, dolaze i odlaze, ali im država treba omogućiti da se vrate – mišljenja je Ćosić.

image

Marko Ćosić

foto Boris Ščitar

A kada se mladi ljudi osjećaju sigurno u svom radnom okruženju, onda ostaju i vraćaju se, dodao je Burak Baykan, predsjednik Udruga stranih ulagača, objasnivši da u novom izdanju njihova White Booka navode preporuke za poticanje promjena u hrvatskom poslovnom okruženju. Međutim, broj stranih ulaganja u Hrvatskoj pada, a Baykan limitirani kapital objašnjava činjenicom da se tijekom trenutne globalne ekonomske krize mnogo država naše regije, ali i Europe, Dalekog istoka i Amerike također bori za privlačenje kapitala.

– Vidim da su ljudi u Novskoj svjesni važnosti stranih i korporativnih ulaganja, koja imaju pozitivan utjecaj na ekonomiju, demografiju, inovacije i na diverzifikaciju ekonomije – komentirao je Baykan.

image

Burak Baykan

foto Boris Ščitar

Povratak stanovništva

Strane investicije u malim gradovima poput Novske otvaraju i nova radna mjesta. Na pitanje moderatorice okruglog stola, Liderove novinarke Gordane Gelenčer, kako privući iseljeno stanovništvo da se vrati u svoja rodna mjesta, Luka Čirko, ravnatelj Uprave za tržište rada i zapošljavanje u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, odgovorio je da u tome bitnu ulogu imaju jedinice lokalne samouprave koje su nadogradile postojeće mjere Hrvatskog zavoda za zapošljavanja.

Jedna od tih mjera, naveo je Čirko, je Biram Hrvatsku koja nastoji potaknuti ljude da se vrate u Hrvatsku i otvore svoj biznis. Do sada se zahvaljujući toj mjeri vratilo 400-ak ljudi koji danas zapošljavaju preko 700 radnika.

– Novska je primjer koji poduzetničke potpore koje mi dajemo nadograđuje sa svojim potporama. Kada se to sve zbroji, poduzetnici mogu ostvariti preko 30-ak tisuća eura financijske potpore – rekao je Čirko.

image

Luka Čirko

foto Boris Ščitar

Da je kohezijska politika u Hrvatskoj izrazito uspješna govorio je Domagoj Mikulić, državni tajnik Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Istaknuo je da se, primjerice, Slavonija uvelike promijenila u posljednjih nekoliko godina.

– Dolazim iz istočne Slavonije, točnije iz Osijeka, koji se značajno promijenio, a svi koji dolaze i u Vinkovce, Vukovar, Viroviticu, vide promjene. Hrvatska iako je mala, jako je geografski različita, tako da je nemoguće čarobnim štapićem riješiti nejednakosti koje su vidljive. Zagreb je tu daleko razvijeniji nego istok Hrvatske, toga smo svjesni, ali radimo na tome. U novoj financijskoj perspektivi kada bolje povežemo Hrvatsku, ljudima će biti lakše raditi u Zagrebu, a živjeti, na primjer, u Novskoj. Danas i manji gradovi, pa i neke općine i sela u Hrvatskoj nude mnogo – opisao je Mikulić.

image

Domagoj Mikulić

foto Boris Ščitar

Nedovoljno ulaganje u R&D i cjeloživotno obrazovanje

Hrvatska pak loše stoji po pitanju ulaganja u istraživanje i razvoj, ali Gordan Terzić, direktor sektora za praćenje provdbe projekata Istraživanje, razvoj i inovacije (IRI) u Hamag-Bicrou, napominje da prema zadnjim dostupnim podacima iz 2022. čak i ne stojimo toliko loše: na 16. smo mjestu od 27 zemalja i polako počinjemo smanjivati zaostajanje za ostalim članicama EU. No  ulaganja malih i srednjih poduzetnika zaostaju za velikima.

– Prije svega, u uvjetima gospodarske krize, poduzetnicima je primarno da uopće ostanu na tržištu i isplatu plaće radnicima. Kako dolazi priljev sredstava, stvari postaju bolje, ali to nije dovoljno. Država kroz EU sredstva koja plasira kroz pozive i natječaje gađaju na invnestiranje u R&D u suradnji s fakultetima i znanstveno-instraživačkim institucijama. Periodi povrata tih ulaganja su dugački i poduzetnicima je to teško isplativo – objasnio je Terzić, potaknuvši poduzetnike da se prijave za inovacijske vaučere uz koje mogu sufinancirati svoje projekte do 85 posto, i to u bilo kojem sektoru poslovanja, a dostupni su im i različiti programi i natječaji za početka ulaganja ili komercijalizaciju proizvoda.

image

Gordan Terzić

foto Boris Ščitar

Hrvatska je također dugo boravila na dnu europske ljestvice prema broju ljudi koji sudjeluju u cjeloživotnom obrazovanju, dodao je Hrvoje Josip Balen, predsjednik Upravnog vijeća Sveučilišta Algebra. Iako vidimo poboljšanje u tom području, i dalje smo zadnji na ljestvici jer su i sve ostale države u EU napredovale u cjeloživotnom obrazovanju.

– Samo hrvatsko tržište rada više ne postoji. Hrvatska je postala velika županija među mnogim drugim županijama EU. Moramo se početi natjecati s drugim zemljama koje nam odnose investicije i usmjeriti politike prema tome. Moramo se postavljati bolje od konkurencije – zaključio je Balen tijekom svog izlaganja na konferenciji.

image

Hrvoje Josip Balen

foto Boris Ščitar
23. srpanj 2024 23:28