Konferencije i edukacije
StoryEditor

Udjelom obnovljivih izvora u energetskom mixu možemo biti zadovoljni, no nedostaje solara i kvalitetnog kadra

16. Lipanj 2023.
ENERGETSKA BUDUĆNOST HRVATSKE, Maja Rajčić, Vedran Belamarić, Ivo Čović, Dražen Jakšić, Iva Regović Lekić, Gordana Gelenčerfoto Rene Karaman

Vidi se značajan porast proizvodnje iz vjetroelektrana, no značajno zaostajemo u razvoju solarnih elektrana te smo u ovom području na začelju Europe iako se zbog energetske krize vidi interes za izgradnjom fotonaponskih kapaciteta te će tu sigurno biti napretka u odnosu na postojeće stanje, istaknuo je Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar na Liderovoj knferenciji Energetska budućnost Hrvatske.

Prvi panel konferencije bio posvećen prilikama za održiv energetski sustav o čemu su, uz Jakšića, govorili, Ivo Čović iz Končar – Obnovljivih Izvora, Iva Rogović Lekić iz Marsha, Maja Rajčić iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Vedran Belamarić iz tvrtke E.ON. 

Spomenuo je Jakšić i vodik rekavši da on može biti značajan faktor u hrvatskom energetskom sektoru no da se tu ne radi o svetom gralu energetike iako je iznimno važan u dekarbonizaciji. 

image

ENERGETSKA BUDUĆNOST HRVATSKE, Dražen Jakšić

foto Rene Karaman

Ipak, Hrvatska može biti zadovoljna s vlastitim energetskim mixom zahvaljujući hidroelektranama napravljenim od ‘60-ih do ‘80-ih godina prošlog stoljeća što je potvrdio i Čović pohvalivši investicijski ciklus u vjetroelektrane koji je malo zastao nakon promjene zakona 2016. godine, no kako je rekao, vjeruje da će više investicija biti u budućnosti. 

Panel nije mogao proći bez govora o iznimno sporim administrativnim procedurama koje treba što prije riješiti kako bi se napravilo zdravo investicijsko okruženje. 

– Potrebno je da država uredi cijeli energetski sustav i da administrativne procedure učini efikasnijim – poručio je Čović koji je još jednom ponovio da udjelom obnovljivih izvora energije u energetskom mixu možemo biti zadovoljni, no i on je naglasio da imamo premalo solara. 

Dotaknuo se i dogradnje mreže koja je uistinu potrebna ne samo za poduzetnike u energetskom sektoru nego i zbog krajnjih kupaca. 

– Dogradnja mreže je u interesu svih kupaca jer se trebaju povećati kapaciteti obnovljivih izvora energije – rekao je Čović govoreći i da je potrebna mrežnina, odnosno naknada za mrežu koja se najčešće radi na državnom zemljištu pa je samim time potrebno i da lokalne vlasti razmišljaju o tome koja su mjesta na njihovom području podobna za izgradnju mreže. 

image

ENERGETSKA BUDUĆNOST HRVATSKE, Ivo Čović

foto Rene Karaman

Vedran Belamarić iz tvrtke E.ON je pak naglasio da sve industrije trebaju dekarbonizaciju, te je potvrdio teoriju iz uvoednih govora konferencije da je energetika 20 godina bila dosadna što je rezultiralo manjkom kvalitetne radne snage. Belamarić je rekao da iako Hrvatska ima sve prirodne resurse ipak nema ljude koji bi na kraju smanjili administrativne procese zbog kojih hrvatska energetika zaostaje za ostatkom Europe. 

– U zavodima za energetiku na fakultetima je broj studenata pao sa 100 na 20 – poručio je Belamarić rekavši i da osim što je potrebno kvalitetnog kadra treba i ulagati u infrastrukturu i mrežu te je samim time potrebno udvostručiti kapacitete mreže u cijeloj Europi. 

Ujedno je pohvalio Hrvatsku koja, kaže, na razini Europe ima dobru regulativu za ugradnju solara u kućanstvima jer nam, za razliku od drugih država, za njih ne treba građevinska dozvola.

image

ENERGETSKA BUDUĆNOST HRVATSKE, Vedran Belamarić

foto Rene Karaman

Maja Rajčić je istaknula da se na državnoj razini trenutno radi ‘ono što mislimo da možemo‘, a za deset godina će se vidjeti je li to bio pravi put kao što se sada gleda raniji razvoj. Rajčić je naglasila da je znanje ljudi o energetskoj učinkovitosti naraslo posljednjih godina pa, dok se se do sada građane moralo učiti o energetici, sada građani preuzimaju inicijativu. 

– Građani imaju sve više prilika, a sve manje izgovora, da nešto naprave za svoje kućanstvo – rekla je dodajući da su u posljednje vrijeme solari sve popularniji te da je oko šest tisuća postrojenja za samoopskrbu instalirano u Hrvatskoj. Također je istaknula da i ove godine građane i poduzetnike očekuje izdašan fond za sufinanciranje projekata. 

– Ništa ne staje, ambiciozno nastavljamo dalje – poručila je. 

image

ENERGETSKA BUDUĆNOST HRVATSKE, Maja Rajčić

foto Rene Karaman

Iva Rogović Lekić kao predstavnica sektora osiguranja naglasila je pak da svi u energetskom sektoru imaju jedan generalni problem, a to je upravljanje rizikom. 

– Osiguranje je nešto na što se većina ovdje može osloniti i trebaju svi ovdje a i opća javnost imati povjerenje u osiguranje – poručila je rekavši da rade sa svim energetskim subjektima u Hrvatskoj te da su se strateški uključili u energetske projekte u hrvatskoj industriji, uključujući i čistu i takozvanu ‘prljavu‘ energiju, odnosno i obnovljive izvore i naftu. 

image

ENERGETSKA BUDUĆNOST HRVATSKE, Iva Rogović Lekić

foto Rene Karaman

U dvorani zagrebačkog Zonara u kojoj se tražilo mjesto više na današnjoj konferenciji nakon prvog panela je predavanje održao Tonči Tadić s Instituta Ruđer Bošković. 

Tadić je govorio o potencijalima fuzijskih elektrana rekavši da fuzija uistinu ima veliku ulogu u nuklearnoj energiji međutim da bi se kompletno komercijalizirala treba oko pola stoljeća. Predavanje je fokusirao oko projekta DONES, fuzijskog reaktora u elektrani DEMO koji će proizvoditi intenzivni tok neutrona energije 14.1 MeV, čiji su inicijatori Hrvatska i Španjolska bez kojeg nema fuzijske elektrane. Naglašavajući da je fuzija skupa Tadić je rekao da bi gradnja ovog uređaja trebala stajati oko 700 milijuna eura. 

image

ENERGETSKA BUDUĆNOST HRVATSKE, Tonči Tadić

foto Rene Karaman
25. srpanj 2024 00:03