Konferencije i edukacije
StoryEditor

Vujčić: Sberbanka je ispala dobar presedan za buduće slučajeve u Europi kojih će biti još

06. Svibanj 2022.
Boris Vujčićfoto Lider Media

O posljedicama likvidacije Sberbanke, ali i trenutno jakoj vrućoj temi, kreiranju  monetarne politike, kojoj je rat u Ukrajini dodatno pojačao kontekst razgovarali su guverneri regionalnih središnjih banaka na 10. Liderovom susretu Guverneri i bankari regije.

Kako je spomenuo Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, iako je najmlađa članica bankarske unije, Hrvatska je uspjela uvjeriti Bruxelles u osnivanje rezolucijskog plana kojim se odgovorilo na pitanje što napraviti s bankama kćerima, kada 'majka' ide u likvidaciju.

– Sberbanka je ispala dobar presedan za buduće slučajeve u Europi kojih će sigurno biti još – komentirao je Vujčić, dodajući da je na kraju sve dobro ispalo. Sberbanku je u Hrvatskoj kupio HPB.

Isti put sa Sberbankom prošla je i Slovenija. Boštjan Vasle, guverner Banke Slovenije istaknuo je da su u procesu ključna bila tri trenutka: podrška Bruxellesa rezoluciji i objašnjenje zašto je ona važna za financijsku stabilnost Slovenije, zatim to što je Sberbanka u Hrvatskoj i Sloveniji operirala u lokalnim okvirima pa su i svi depoziti dolazili iz lokalne sredine, a treći je bio potražnja, odnosno dobar interes tri banke u Sloveniji za kupnju Sberbanke

image

Senad Softić

foto Lider Media
Senad Softić guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine, ispričao je kako su se u BiH nalazile dvije kćeri Sberbanke, račun rezervi smanjio se za 450 milijuna konvertibilnih maraka, što je povećalo potražnju za povlačenjem depozita.

– Reakcija supervizora bila promptna, a naša banka koordinirala je odbor za financijsku stabilnost. Obje banke su kupljene od strane domaćih banaka i nije bilo negativnih posljedica. Danas normalno funkcionira bankarski sektor, veliki dio depozita se vratio. Agencije, banke i Centralna banka dobro su odradile posao, kao i u drugim zemljama u regiji – istaknuo je Softić.

Usporavanje rasta ove i iduće godine

Guverneri su komentirali i trenutno neizvjesnu situaciju koja može proizaći iz sukoba između Rusije i Ukrajine i to taman nakon što su se regionalna gospodarstva ili počela oporavljati ili se već potpuno oporavila od posljedica pandemije.

image

Anita Angelovska Bezhoska

foto Lider Media
Anita Angelovska Bezhoska, guvernerka Narodne banke Sjeverne Makedonije rekla je kako se na razini Europe očekuje usporavanje rasta ne samo ove nego i iduće godine.

– Još nismo dostigli ni pred pandemijske brojke iz 2019., tako da je Makedoniji ratni sukob još veći izazov. Uz to zemlje Balkana imaju značajna ovisnost o ruskim energentima, 50 do 70 posto prirodnog plina direktno se u regiju uvozi iz Rusije u regije, više od 20 posto mineralnih gnojiva uvozi se iz Rusije i Bjelorusija, a u Srbiji čak 40 posto, tako da postoje i negativni šokovi u proizvodnji hrane – istaknula je Angelovska Bezhoska, dodajući da se inflacija u Sjevernoj Makedoniji još ne reflektira na potražnju koja je na pred pandemijskoj razini, ali postoji pritisak od strane sindikata za povećanje plaća.

Minimalna plaća povećana je za 20 posto i Sjeverna Makedonija trenutno ima najveću razliku između minimalne i prosječne plaće u regiji, čak 60 posto, što može izazvati daljnje pritiske na potražnju – istaknula je Angelovska Bezhoska.

Senad Softić guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine, istaknuo je da će BiH morati revidirati neke parametre zbog rata i inflacije no da je bankarski sektor stabilan.

– Ekonomija je zdraviji dio BiH. Sa Rusijom najviše razmjenjujemo mineralna goriva i ulja, lani je vrijednost uvoza iznosila 630 milijuna maraka od čega je 40 posto uvoza nafta i ulje. Visoka cijena energenata imala je spiralni efekt na proizvodnju hrane – rekao je Softić.

Inflacija u BiH je u veljači iznosila šest posto, a u travnju preko deset posto te dalje raste.

– Nisam pesimist, ali bilo bi dobro da reagiramo koordinirano. Ostat ćemo ustrajni u očuvanju stabilnosti – poručio je Softić. 

image

Boris Vujčić, Radoje Žugić, Boštjan Vasle, Anita Angelovska Bezhoska,

foto Lider Media
Slovenija, koja je rasla brže od europskog prosjeka zbog blažih mjera i koristi koje ima od europske fiskalne politike, imala je, prema riječima Boštjana Vaslea, guvernera Banke Slovenije, dva pokretača rasta: izvoz i porast potrošnje.

– Trenutno smo u fazi kada očekivanja nisu baš optimistična, ali je potrošnja i dalje jaka. Naše mjere fiskalne politike podržavaju rast plaća radnika i mirovina, a i rast turizma išao su nam na ruku. No sada se s ovim ratom situacija mijenja, postotak rasta će biti sporiji. Inflacija se ukorjenjuje, ne  samo u cijene nego i očekivanja. Ulazimo u razdoblje visoke inflacije koja zahtijeva našu reakciju – kaže Vasle, koji smatra da se s njom treba boriti  ubrzanjem kupovne moći, povećanjem kamatne stope i smanjem kupovine imovine.

Vasle očekuje da porast kamatnih stopa možemo očekivati prije ljeta.  

Inflacija će nastaviti rasti

Kao i sve druge centralne banke u regiji, tako je i HNB revidirao svoja predviđanja za jedan postotni bod, kao i Vlada koja se smanjila očekivanje rasta sa 4,4 na 2,7 posto.

– U ovom trenutku potrošnja je i dalje dobra, ne vidimo njezino usporavanje. Inflacija će nastaviti rasti, ovo još nije vrhunac, čekamo podatke za travanj. Što će biti dalje ovisi o razvoju ratnog sukoba. Do sada rat nije imao tako veliki utjecaj na nas no što će dulje trajati, ti će učinci kumulativno biti dublji – istaknuo je Vujčić. 

Objasnio je i to da, kada stopa inflacije poraste iznad neke razine od pet posto, to počinje utjecati na očekivanja i širi se među sve više skupina proizvoda pa tako iz mjeseca u mjesec u Hrvatskoj svjedočimo rastu broja proizvoda kojima cijena raste iznad pet posto. Spomenuo je ubrzani rast cijena nekretnina, istaknuvši da ih se polovica u Hrvatskoj kupuje u gotovini.  

Najveće posljedice koje će Crna Gora pretrpjeti radi rata u Ukrajini osjetit će se u sektoru turizma i u stranim investicijama. Kako je istaknuo Radoje Žugić, guverner Centralne banke Crne Gore, Rusi i Ukrajinci čine u toj zemlji 25 posto gostiju i donose 170 milijuna eura prihoda, što je za Crnu Goru jako puno, a  Rusi su i dominantni investitori.

– Taman smo prije pandemije riješili svoje slabosti kroz deset gospodarskih  mjera. Kroz fleksibilno restukturiranje, preusmjeravanje i realociranje dividende u kapital, osnažili smo bankarski sektor. Taman kad smo krenuli u daljnje jačanje, dogodila se nova kriza. Međutim, pripremili nekoliko setova smjera da zaštitimo financijski sektor, regulativni okvir za sanaciju banaka i sanacijski fond, a imamo i linije za likvidnost koje smo dobili od Europske centralne banke – istaknuo je Žugić.

Dodao je i to da je Crna Gora kao  kandidatkinja za NATO i EU implementirala brojne direktive EU te očekuje da će se financijski sektor u potpunosti zaštiti, bez obzira na inflaciju koja čini čak 9,7 posto u Crnoj Gori. Zaključio je da je najveći ekonomski benefit Crne Gore trenutno – euro.

21. svibanj 2022 01:49