Započeo G.R.I.D. forum: Umjetna inteligencija treba biti korisna, u funkciji poput robotskog usisavača

Umjetna inteligencija je svuda oko nas, ali s pojavom ChatGPT-ja prije pola godine postali smo toga svjesniji. Možemo li predvidjeti sve prednosti i mane razvoja umjetne inteligencije? Kako izgraditi tu tehnologiju da osnažuje ljudski rad, a ne da ga zamjenjuje? Na današnjem G.R.I.D. forumu u organizaciji Lidera brojni stručnjaci s područja umjetne inteligencije dat će odgovore na ova i mnoga druga pitanja koja se tiču umjetne inteligencije.

– Nalazimo se usred jedne zastrašujuće, ali i predivne oluje koja je personalizirana kroz umjetnu inteligenciju. Borit ćemo se u novim okolnostima, a posebno mi je drago za mladu generaciju koja ulazi u oluju i veseli me vidjeti kako će se s time nositi – rekao je Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera, u uvodu konferencije G.R.I.D. forum koja se danas održava u zagrebačkom Hilton Garden Inn hotelu.

Holger Haibach, direktor predstavništva Zaklade Konrad Adenauer za Hrvatsku i Sloveniju, istaknuo je da brojni komentatori na društvenim mrežama, kada se održavaju nogometna natjecanja, postaju stručnjaci za nogometna pravila. Isto je i s umjetnom inteligencijom. U posljednjih nekoliko mjeseci, odjednom su svi postali stručnjaci za to područje, a čak su i političari postali svjesni prilika, ali i opasnosti koje ta nova tehnologija donosi. Stoga na današnjem forumu tražimo odgovore na pitanja koji su rizici te kolike su potrebe za regulacijom AI-ja, dodao je Haibach.

Viktor Dörfler, profesor, konzultant, govornik i autor knjige Što bi svaki predsjednik Uprave trebao znati o umjetnoj inteligenciji u svome predavanju želio napraviti razliku između toga što su o umjetnoj inteligenciji činjenice, a u što vjerujemo. Naveo je neka pogrešna povijesna predviđanja Huberta Dreyfusa i Marvina Minskyja no i primjere ‘pametnih‘ strojeva za koje je bilo nevjerojatno da će u to vrijeme postojati, ali i pobjeđivati ljude, primjerice, u šahu ili AlphaGo igri. Istom logikom danas suludo zvuči da ćemo za koju godinu svijest moći spojiti na računalo. Dörfler je istaknuo i primjere razvoja umjetne inteligencije ChatGPT-3 koji je ove godine prošao MBA test na američkom Sveučilištu Wharton te najnovije verzije ChatGPT-4 koja ‘je uspjela organizirati bijeg‘.

– Ljudski mozak nije logičan, ljudi ovise o emocijama. Ljudi mogu birati hoće li nešto poduzeti, ali ne i to hoće li osjećati. Umjetna inteligencija treba biti korisna, u funkciji poput robotskog usisavača. AI ne može imati uvid, ali može biti ili pružiti izvor uvida. AI ne donosi odluke, ali može pomoći nama da ih donesemo – zaključio je Dörfler, dodajući da on sam ne voli regulacije, ali je siguran da je umjetnoj inteligenciji nužna.

Za razliku od Dörflera, odvjetnica Marijana Šarolić Robić je za regulativu. Tijekom konferencije objasnila je treba li regulirati razvoj umjetne inteligencije te koje su pozitivne i negativne implikacije. Europska unija je, naime, počela donositi pravila i smjernice za regulaciju umjetne inteligencije još prije pet godina. Također, jedan od ciljeva EU u sljedećih 10 godina jest da poslovima i ljudima omogući poslovanje u okruženju u kojemu je čovjek u centru, koje je održivo i koje donosi napredak za sve.

– Osvijestili su da je promjena duboka i da ne možemo ništa napraviti ako ne uključimo sve dionike društva. Shvatili su da nam trebaju različite perspektive i iskustva te su već tada okupili AI stručnjake, ali i ekonomiste i pravnike – rekla je Šarolić Robić.

Što se tiče dileme hoćemo li zbog umjetne inteligencije izgubiti posao ili ne, Šarolić Robić smatra da hoćemo ako ne budemo učili.

– Moramo učiti koristiti novu tehnologiju, a ne sjediti i komentirati kako je svijet nepravedan – smatra Šarolić Robić.

Tijekom konferencije održat će se nekoliko zanimljivih predavanja i panel-rasprava o regulaciji i primjeni umjetne inteligencije.

Na panelu ‘Predvodnici industrije budućnosti‘ o tome koliko imamo dobrih primjera u našem okruženju govorit će Slavko Vidović (Infodom), Marijana Topić Domić (Cadcam Grupa), Karlo Knežević (Sofascore) te Krešimir Jurić (Setcor).

Rasprava ‘Hrvatska u globalnoj AI–reni‘ dat će etičke smjernice za pouzdanu umjetnu inteligenciju, a sudjelovat će Vedran Antoljak (Best Advisory), Aco Momčilović (Global AI Ethic Institute), Martina Silov (CRO AI) te Darko Tipurić (EFZG).

– Vjerujem da će današnja konferencija ispuniti osnovni cilj, a to je da dođemo do još relevantnih informacija i da svaki od nas u glavi napravi SWOT analizu o tome što su u novim okolnostima za nas i naše tvrtke snage, slabosti, prilike i opasnosti – dodao je Šajatović.