Nove izmjene je na današnjoj Liderovoj ESG konferenciji predstavila Amalija Jurin Nonković, načelnica Sektora za bankarstvo
Europska komisija krajem veljače ove godine uzburkala je tržište objavivši dva prijedloga vezana uz ESG izvještavanje. Prvi prijedlog vezan je za datume od kojih države članice moraju primjenjivati određene zahtjeve za korporativno izvještavanje o održivosti i dubinku analizu, tzv. stop-the-clock prijedlog. Drugi se pak prijedlog odnosi na određene zahtjeve za korporativno izvještavanje o održivosti i dubinsku analizu te ga se još naziva i content prijedlogom.
Upravo je te nove izmjene na današnjoj Liderovoj ESG konferenciji predstavila Amalija Jurin Nonković, načelnica Sektora za bankarstvo, računovodstvo i reviziju u Ministarstvu financija.
Kako je rekla, tim se prijedlozima nastoji smanjiti složenost zahtjeva EU propisa za sve poduzetnike, s posebnim naglaskom na male i srednje poduzetnike. Nadalje, regulatorni okvir bit će usmjeren na najveće poduzetnike, koji ujedno svojim aktivnostima vjerojatno najviše utječu na klimu i okoliš.
- Cilj prijedloga je smanjenje administrativnog opterećenja na način da se smanjuje broj društava obuhvaćenih obveznim izvještavanjem o održivosti za 80 posto na razini EU. Prijedlozi obuhvaćaju pitanja poput razdoblja primjene, područja primjene, pitanja lanca vrijednosti kao i provjere izvještaja o održivosti – rekla je Jurin Nonković.
Takozvani Stop-the-clock prijedlog već je izglasan, a upravo se kroz njega odgađa primjena zahtjeva za izvještavanjem o održivosti za dvije godine i to za drugi i treći krug obveznika izvještavanja o održivosti.
A kako će taj prijedlog utjecati na domaće zakonodavstvo? Kako je rekla Jurin Nonković, taj prijedlog izravno utječe na Zakon o računovodstvu i na Zakon o tržištu kapitala te je rok za prijenos tih prijedloga u lokalno zakonodavstvo 31. prosinca 2025.
Ipak, kako je rekla, neće se čekati zadnji čas jer se očekuje usvajanje Zakona o tržištu kapitala početkom ljeta ove godine dok Zakon o računovodstvu planiraju poslati na Vladu u trećem kvartalu ove godine.
Content prijedlog pak donosi izmjene u smislu da će izvještavati morati samo oni najveći, ali prema preliminarnim analizama čak 101 (što je smanjenje od 80 posto u odnosu na prvotni broj obveznika od 500) veliki poduzetnik će ostati obveznik izvještavanja o održivosti, ali bi po novom prijedlogu po prvi puta izvještavali o održivosti za poslovnu godinu koja započinje 1. siječnja 2027. ili kasnije u 2028.
Dodatne izmjene
Dodatne izmjene su i režim ‘dobrovoljnog uključivanja‘ („opt-in“), prema kojem obveznici s neto prihodom koji ne prelazi 450 milijuna eura, a koji tvrde da su njihove aktivnosti usklađene ili djelomično usklađene s EU Taksonomijom, moraju objaviti svoje prihode i CapEx KPI, dok mogu odlučiti hoće li objaviti OpEx KPI.
Uz to, obveznici će smjeti tražiti od poduzetnika u svom vrijednosnom lancu, bilo unutar ili izvan EU, a koji imaju do tisuću zaposlenika u prosjeku tijekom poslovne godine, informacije koje nadilaze one navedene u standardima za dobrovoljno korištenje od strane poduzetnika nisu obveznici izvještavanja o održivosti.
Na kraju, Jurin Nonković je naglasila da je Vlada RH, zbog ključne uloge financijskog sektora u tranziciji prema održivom gospodarstvu, uspostavila Forum za podršku održivom financiranju.
- Forum okuplja predstavnike financijskog sektora, nadzornih tijela, resornih ministarstava i drugih dionika radi jačanja suradnje i usklađivanja s regulatornim zahtjevima. U svrhu koordiniranog djelovanja i pružanja podrške sektoru, donosi se Akcijski plan Foruma za 2025. i 2026. godinu. Planom se definiraju konkretne mjere, prioriteti i smjer djelovanja Foruma, s naglaskom na izvještavanje o održivosti, jačanje kapaciteta te razmjenu dobrih praksi. Ministarstvo financija koordinirat će provedbu i redovito izvještavati Vladu o ostvarenim aktivnostima, dok je za 2027. predviđena izrada novog akcijskog plana za naredno razdoblje – zaključila je Jurin Nonković.
Nakon Jurin Nonković o svojoj ulozi u ESG izvještavanju govorila je direktorica Sektora za superviziju tržišta kapitala u Hanfi Katica Mandić
Kako je rekla, Hanfa u 2025. godini ima nekoliko ključnih ciljeva: razumijevanje i poštivanje osnovnih zahtjeva CSRD-a, zatim žele postaviti ključne temelje za unaprjeđenje kako bi u narednim godinama došli do toga da ti izvještaji budu kao i financijski izvještaji te na kraju žele da ključni pokazatelji budu jasno definirani kako bi se mogli analizirati među sektorima.
- Rok za dostavu prvih izvještaja je bio kraj travnja ove godine – napravili smo formalnu analizu, nismo išli u detalje ali iznijet ću vam neke podatke – rekla je Mandić iznoseći pritom podatke da je 98 posto izdavatelja, odnosno 39 od 40 izdavatelja, predalo izvještaj o održivosti.
Na kraju, Mandić je zaključila da će Hanfa podržavati izdavatelje kroz smjernice i komunikaciju, ali očekuju proaktivan pristup izdavatelja.
- Cilj je postupno povećanje kvalitete izvještavanja kako bi se ispunili zahtjevi tržišta i dionika. Izdavatelji se potiču na unapređenje sustava izvještavanja kroz kontinuiranu prilagodbu regulatornim zahtjevima – zaključila je Mandić.
