Nije nepoznato da kompanije sa ženama na čelu ostvaruju bolje ekološke i društvene ciljeve, kao što su smanjivanje utjecaja na okoliš i ulaganje u obnovljive izvore energije, niti da su zemlje s većim brojem žena u parlamentu sklonije usvajanju politika koje se tiču zaštite okoliša i klimatskih promjena. Pa ipak, žene su i dalje manje zastupljene na liderskim pozicijama, što u kompanijama, što u politici.
Istraživanje osiguravateljskog društva William Russel otkrilo je da su zemlje s najvećim postotkom žena na visokim pozicijama u privatnom i javnom sektoru redom Austrija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Argentina, Njemačka, Francuska, Belgija, Australija, Nizozemska, Kanada i Island. Međutim, Austrija, iako najbolje rangirana zemlja, u svojim javno izlistanim kompanijama broji tek 34,6 posto žena članica uprava te 40,4 posto žena u parlamentu.
Prema podacima američkog Ureda za popis stanovništva, udio žena na najvišim izvršnim pozicijama u SAD-u posljednjih je godina stalno u porastu (31,7 posto 2021. u odnosu na 27,1 posto 2015.). No iako je žena direktorica kompanija i političkih liderica u svijetu sve više, čak i najviše nego ikada u povijesti, potpuna rodna ravnopravnost još uvijek je daleko.
Skeptični i muškarci i žene
Mnoga su istraživanja potvrdila teze da su žene uspješnije u donošenju odluka i provođenju akcija koje se tiču očuvanja okoliša. Međutim, jedno od godišnjih klimatskih istraživanja Europske investicijske banke pokazalo je da su muškarci skeptičniji prema ženskom vodstvu klimatskih akcija.
Na primjer, u Europskoj uniji 60 posto žena i 45 posto muškaraca smatra da bi veći broj žena na čelu donijele razliku. U Kini to smatra 69 posto žena i 63 posto muškaraca, dakle, razlika je nešto manja. Najveći je jaz zabilježen u Ujedinjenom kraljevstvu gdje 61 posto žena i samo 38 posto muškaraca vjeruje da bi se žene liderice bolje snašle u borbi s klimatskim promjenama. U ovim podacima također zabrinjava činjenica da predrasude prema ženama lidericama imaju i same žene.
Uzmemo li u obzir činjenicu da žene danas kontroliraju preko 31,8 trilijuna dolara svjetske potrošnje, ravnopravna zastupljenost žena na menadžerskim i direktorskim pozicijama, ali i na svim frontovima poslovanja i življenja, osobito je važna. Osnaživanje žena u poduzetništvu, ali i kao potrošača, ključan je korak prema inkluzivnoj, održivoj i zelenoj ekonomiji.
Kako uspostaviti održivo poslovanje i radno okruženje, što činimo danas za bolje sutra te jesu li žene zaista predvodnice održive budućnosti pitanja su na koja ćemo potražiti odgovore na 13. Liderovoj konferenciji Žene u biznisu koja se 7. prosinca 2023. održava u Laubi.
Tijekom panel-rasprave ‘Lideri održive budućnosti‘, svoja će razmišljanja i iskustva na tu temu podijeliti Marijana Bačić, članica Uprave i glavna operativna direktorica za poslovne korisnike u Hrvatskom Telekomu, Zdravka Demeter Bubalo, operativna direktorica Usluga kupcima i maloprodaje u Ini, Ana Dorić Škeva, članica uprave Addiko banke, odgovorna za sektore kontrole rizika, upravljanja kreditnim rizikom te pružanje potpore upravljanju rizicima Addiko Grupe, te Diana Kobas Dešković, poslovna savjetnica i coach iz područja razvoja poslovanja, organizacijskog razvoja, leadershipa, komunikacija, marketinga, raznolikosti i uključenja, osnivačica Mumforcea i direktorica tvrtke Spona Code.
O ovoj će temi na konferenciji govoriti i Ekaterina Egorova, predsjednica Uprave i glavna direktorica za održivost (Chief Sustainability Officer, CSO) u IKEI za regiju Južna i istočna Europa koja obuhvaća Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju, Rumunjsku i Ukrajinu.