Pišu: Donatella Pauković i Roko Kalafatić
U inspirativnom ‘one-on-one‘ razgovoru s Liderovom novinarkom Gordanom Gelenčer, dr. med. Tena Kovačević Janko, specijalistica ginekologije i opstetricije s diplomom fetalne medicine (jedina s tom diplomom u Hrvatskoj), ispričala je tijekom današnje konferencije ‘Žene u biznisu‘ svoju impresivnu priču – od života, rada i edukacije u Vijetnamu i Londonu, sve do Poreča gdje danas vodi svoju polikliniku. Život je posvetila medicini žena. U inozemstvu je mnogo radila i naučila, ali ipak se odlučila vratiti u Hrvatsku.
– U Londonu mi je radni dan trajao 15-16 sati. Kada sam prikupila sve što sam od tamo tražila i dobila – od edukacije do samostalnosti – shvatila sam da je Hrvatska sjajno mjesto za živjeti ako imaš što pružiti, ostvariti svoju misiju, osnovati obitelj – rekla je Kovačević Janko.
Za sebe kaže da je primarno liječnica, ali poduzetnički način razmišljanja i ‘matematički mozak‘ joj je dodatna vrijednost, kako bi znala prenijeti informacije pacijentima na empatičan način. Kvaliteta joj je mnogo važnija od kvantitete pa pregledi kod nje traju i do sat vremena. Pacijentice joj dolaze u Poreč iz cijele Istre, ali i ostatka Hrvatske, pa i iz Bosne i Hercegovine te Slovenije.
Kratko se osvrnula i na slučaj Mirele Čavajda, u koji je, kaže, bila involvirana sasvim slučajno.
– Pogledala sam sve papire i shvatila sam da još ima dvojbe što se tiče dijagnoze, a već se pričalo o zadnjim stadijima. Jedina je moja funkcija bila da pogledam papire, da vidim što je, ali sama politizacija medicine meni je nepoznata, od toga sam se odmaknula. Rekla sam ženi što mislim, dala joj sve opcije koje na svijetu postoje. Žena je na kraju odlučila što hoće. Podržava li to naša država ili ne, moramo znati što je dostupno – smatra Kovačević Janko, uz zaključak da je njezin zadatak kao liječnice objasniti dijagnostiku, liječenje, mogućnosti i prognoze.
Na pitanje Gelenčer kako dvojiti sebe kao liječnicu i sebe kao vjernicu, Kovačević Janko je odgovorila:
– To je stvar iskustva i načina kako ste naučili ne uplitati sebe i svoje stavove u medicinu, odnosno u prijenos informacija, ili sputavanje ili primoravanje nekoga na neki korak. Duhovnost i vjera mi omogućuju da to prenesem s određenom dozom empatije i lakoćom te da zadržim poniznost.
‘Od generacije Z možemo puno naučiti‘
Nakon zanimljivog ‘one-on-one‘ razgovora, konferencija je nastavila u jednakom tonu s panelom o tome kako različite generacije oblikuju budućnost rodne ravnopravnosti. Na panelu su sudjelovale Ana Barjašić, članica odbora Europskog vijeća za inovacije i članica programa Obama Leader, Marina Bolanča Radunović, direktorica Abeceda komunikacija, Gala Marija Vrbanić, osnivačica i kreativna direktorica Tribute Branda te Ivana Mirković Pogorilić, direktorica ljudskih resursa u Hrvatskoj pošti.
- Generacija Z je, da ne zaboravimo, generacija koju smo mi odgojili. Nisu oni nastali od ničega i puno je tu našeg utjecaja, a već dobro znamo da djeca ne uče iz onoga što im govorimo, nego upravo iz našeg ponašanja i postupaka. Riječ je o generaciji koja je odrasla u digitalnom dobu, nove tehnologije su njima sasvim prirodne jer su uz njih stasali.
Ne moramo se čuditi njihovom brzom načinu dolaska do informacija. Na primjer, moja mama se silno odupirala mobitelu dok nije završila u bolnici, onda ga je odmah tražila. Od generacije Z možemo puno naučiti, a oni već sada čine 27 posto radne populacije. Taj će postotak samo rasti, a ako želimo opstati na tržištu, moramo shvatiti kako oni dišu i tome se prilagoditi - rekla je Bolanča.
Gala Marija Vrbanić, mlada i kreativna poduzetnica koju je Vogue ove godine uvrstio na popis 100 najznačajnijih inovatora u modi za 2023. ima nešto drugačiji od klasičnog pogleda na ‘sukob‘ generacija na tržištu rada.
- Često se priča o generaciji Z i njihovom sukobu s milenijalcima, ali osobno to nisam primijetila. U našoj firmi zapošljavamo obje generacije i ne suočavamo se s velikim razlikama, možda zato što dolazimo iz jako futurističke industrije koja je usmjerena prema budućnosti - rekla je Vrbanić.
Ipak, u sve popularnijoj digitalnoj stvarnosti i beskonačnim izvorima informacija na Internetu teško je pronaći izvore kojima vjerujemo. Vrbanić je istaknula koliki su danas problem lažni izvori i spomenula fake news koji je postao globalni problem. Zbog toga je zadnjih nekoliko godina, dodala je Vrbanić, vrlo teško razaznati što je istina, a što laž.
- Kod nas u Hrvatskoj pošti baby boomeri čine manje od jedan posto radne snage na naših preko devet tisuća zaposlenih. Deset posto čini generacija Z i ta brojka samo raste. Kako međusobno spajamo generacije? Prvenstveno kroz korporativnu kulturu, tamo je komunikacija ipak najvažnija. Naša interna platforma Jenz preko koje dvosmjerno komuniciramo tu svakako pomaže. Naime, menadžeri su kod nas često pripadnici starije generacije, a onda dođe generacija Z i kaže ‘idemo se razgovarati malo drugačije‘ - kazala je Mirković Pogorilić.
O važnosti ravnopravnosti kada je u pitanju ulaganje javnog novca govorila je Ana Barjašić, članica odbora Europskog vijeća za inovacije i članica programa Obama Leader.
- Javni novac se ne može pristrano dodijeljivati. Danas postoje razni programi i kvote koje rade na tome da jednakost zaista postane opipljiva, što danas već zapravo i je. Ne možete se danas više prijaviti na natječaj Europskog vijeća za inovacije ako u vašoj kompaniji nema rodne ravnopravnosti, ne možete napraviti inicijalnu javnu ponudu (IPO)... To su samo neke od brojnih implikacija koje ja važno uzeti u obzir - zaključuje Barjašić.