Konferencije i edukacije
StoryEditor

Žigman: U Hrvatskoj će broj poduzetnika koji izvještavaju o održivosti porasti sa 70 na 500

23. Svibanj 2024.
Konferencija ESG- Održiva budućnost.foto Boris Ščitar
Pišu: Anamarija Mujanović i Ksenija Puškarić

Počela je treća Liderova konferencija ESG – Održiva budućnost koja je u zagrebačkom Sheratonu okupila oko tristo sudionika. Namijenjena obveznicima nefinancijskog izvještavanja, svim tvrtkama izlistanim na Zagrebačkoj burzi, konzultantskim kućama, računovodstvenim servisima, osiguravateljima i revizorima kao i predstavnicima Vlade, lokalne i regionalne samouprave, neprofitnim organizacijama te predstavnicima potpornih institucijama i svima koji prepoznaju svoj interes u navedenim temama, konferencija će dati odgovore na brojna aktualna pitanja o ESG-u.

Nefinancijsko izvještavanje od 2018. godine (za 2017.) postalo je obveza svih velikih kompanija koje su subjekti od javnog interesa te svih kompanija čiji broj zaposlenika prelazi 500, a od 2027. to postaje obveza i za male i srednje te sve financijske institucije i kompanije i bit će ključan preduvjet za financiranje projekata, zato je iznimno važno informirati se i razgovarati upravo o ovoj temi.

Sve okupljene u prepunoj dvorani uvodnim je govorom pozdravila direktorica Lidera Bojana Božanić Ivanović.

- Koliko je tema važna pokazuju i brojni projekti i edukacije na hrvatskom tržištu o regulatornom okviru za ESG izvještavanje. Tim više me veseli da svake godine okupljamo toliki broj zainteresiranih sudionika. To je znak da su kompanije itekako ozbiljno shvatile važnost teme te da Lider iz godinu u godinu uspijeva privući vrhunske predavače od kojih možete nešto novo čuti – rekla je direktorica Lidera dodajući i da je Lider kao tvrtka proteklih godina mnogo toga naučila te se i sama sprema na obveze koje kreću 2027., a rečenica koja to najbolje opisuje je ‘nitko nije rekao da će biti lako‘.

image

Konferencija ESG/ Održiva Budućnost.
Bojana Božanić Ivanović

foto Boris Ščitar

Nakon Bojane Božanić Ivanović, okupljene je pozdravila i ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav u Ministarstvu financija Ana Zorić koja je održala i kratku prezentaciju o tome zašto je važna održivost u poslovanju.

Kako je rekla, održivo poslovanje će ‘omogućiti našoj djeci jednake mogućnosti za život kakve smo imali i mi‘ navodeći pritom da zbog posljedica klimatskih promjena stradavaju i ljudski životi. Govoreći o klimatskim ekstremima kojima smo svjedočili proteklih godina, Zorić je istaknula da se Europa zagrijava mnogo brže od drugih kontinenata pa je sada ključno da postane klimatski neutralan kontinent do 2050. godine.

Dotaknula se i Vladinih instrumenata za financiranje održivosti ističući da je od 10 milijardi eura iz NPOO-a čak 39 posto usmjereno na projekte energetske učinkovitosti, a istaknula je i da će nam trebati tri puta više sredstava iz privatnih izvora za financiranje održivih projekata.

image

Konferencija ESG/ Održiva Budućnost.
Ana Zorić

foto Boris Ščitar

Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, na početku svoje prezentacije zapitao se retorički: ESG Europa, quo vadis.

- Kad su SDG (Sustainable Development Goals) ciljevi u pitanju, Hrvatska je ispunila pet od 17 ciljeva, a prosjek u Europi je tri od 17 ciljeva - rekao je Žigman i dodao da poduzetnici itekako čine što mogu kako bi ispunili te ciljeve, a najdalje su došli kad je energetska obnova u pitanju. Naveo je i to da hrvatski regulatori prate korak, a jedan od tih koraka je donošenje CSRD Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti.

- Uslijed izmjena CSRD-a, povećava se broj poduzetnika koji izvještavati o održivosti. Na razini EU s oko 11.700 na oko 50.000 poduzetnika, a u Hrvatskoj s oko 70 na oko 500 poduzetnika - najavio je Žigman.

Bosiljko Zlopaša, pomoćnik ravnatelja Carinske uprave, pričao je na konferenciji o ugljičnoj prilagodbi koja će itekako bitna zbog europskog Zelenog plana. Naime, Europska komisija se obvezala uspostaviti registar ovlaštenih CBAM deklaranata u obliku standardizirane elektroničke baze podataka koja sadržava podatke o CBAM certifikatima tih deklaranata. Drugim riječima, mora se pratiti koliko robe emitiraju ugljičnog dioksida u proizvodnim procesima, a to će se deklarirati carini i to od strane uvoznika i zastupnika. Carina se u taj posao uključila prošle godine temeljem dva akta odnosno uredbe koje im daju ovlasti da provjeravaju poštuju li se standardi, a premda postoji unutar sustava bojazan kako će to raditi, povratka nema.

- Imamo to što imamo, raditi moramo - rekao je Zlopaša i dodao da se izvještavanje o deklaraciji o ugljičnoj prilagodbi odnosi na sektore proizvodnje cementa, čelika i željeza, aluminija i gnojiva, električne energije i vodika, a tko to ne bude prijavljivao emisije propisane su kazne od 10 do 50 eura po toni.

- Skoro 300 osoba se registriralo za prijelozno razdoblje CBAM obveznika, a 619 izvješća je već predano, ali pred nama je tek ozbiljna posao koji će se tek zahuktati - zaključio je Zlopaša.

image

Konferencija ESG- Održiva budućnost. Bosiljko Zlopaša

foto Boris Ščitar

Vali Marszalek, direktorica za ESG u Mazarsu, prezentirala je što se sve očekuje od tvrtki i u kojem roku kad je direktiva o dubinskoj analizi održivosti u pitanju objasnivši kako će to biti izazovan posao koji donosi i kazne, ali i građansku odgovornost što znači da će biti prisiljene platiti i kaznu oštećenima.

- Već danas možete to spriječiti, upoznajte se sa smjernicama OECD-a i direktivama i mapirajte sektore i dobavljače - istaknula je Marszalek i upozorila tvrtke koje su izvan opsega da se moraju pripremiti na pitanja svojih poslovnih partnera o vlastitom poslovanju.

image

Konferencija ESG- Održiva budućnost. Vali Marszzalek

foto Boris Ščitar
20. lipanj 2024 09:45