Konferencije i edukacije
StoryEditor

Zoran Milanović (DVP): Planovi su potrebni, ali pitanje je koliko će se ostvariti

21. Rujan 2022.
14. konferencija Dan velikih planova, Zoran Milanovićfoto Ratko Mavar

Predsjednik Republike Zoran Milanović rekao je da nas čeka neizvjesna jesen, ali i sljedeća godina, jer je teško predvidjeti razvoj događaja u svijetu. Iako je to rekao na 14. konferenciji 'Dan velikih planova' u organizaciji poslovnog tjednika Lider,  upozorio je da zapravo svi koji izrađuju planove za sljedeće razdoblje, pogotovo dugoročne, moraju uzeti u obzir da su sve dosadašnje prognoze padale u vodu. Doduše, priznao je, bankari ne mogu bez prognoza jer bi radili 'u mraku', institucije, organizacije, kompanije i države moraju imati planove, no vrlo je upitno u kolikom će se postotku oni ostvariti.

– Iz iskustva znamo da su prognoze uglavnom netočne. Tko je mogao pretpostaviti da će nakon financijske krize 2008. kamatne stope biti ovako niske? Kad sam bio premijer, Hrvatska se zaduživala sedam posto godišnje u kreditnim institucijama. Posljednjih godina to je na tri posto i manje, što je povijesno niska razina – rekao je Milanović.

Podsjetio je i na svježi primjer rublja, za koji se predviđao pad vrijednosti, no ta je valuta stabilnija nego što je bila prije rata. Nitko to nije predvidio, podsjetio je Milanović i naveo niz drugih primjera, primjerice stabilnost češke i poljske valute unatoč inflaciji (te zemlje nisu željele uvesti euro), iako je bilo i drukčijih predviđanja.

– Da je rubalj pao, posljedice toga bile bi goleme jer bi to negativno utjecalo na Putinovu vlast – rekao je Milanović.

Govorio je i o euru, koji Hrvatska uvodi sljedeće godine. Iako je govorio o tome da se prognoze rijetko ostvaruju, s priličnom je sigurnošću najavio da će nam euro dobro doći zato što je naša ekonomija uslužna i ovisi o volatilnosti Europe, a ona je sada dobra.

Milanović je istaknuo da su koristi od uvođenja eura svojevremeno imale Njemačka, Nizozemska te djelomično Belgija i Austrija. 

- Tu možemo stati. Svi drugi su tu gdje su bili i muče se. Svi drugi, koji su do uvođenja eura prirodno ili neprirodno imali visoke stope rasta, na tren je izgledalo kao da su dostigli njemačku ili austrijsku razinu, no uvođenjem eura otišli su dolje -  izjavio je Milanović, dodavši da je veliko pitanje je li uvođenje eura bilo korisno za ostale države. 

Ocijenio je da je za Hrvatsku to što je već devet godina članica EU-a dobra stvar, ali i da država ima godišnji prosječan dobitak u interakciji s EU, u smislu koliko EU mora dati, a koliko se vrati natrag, tek pet milijardi kuna. 

Zapitao je koliko bi inače imali da nismo u EU, istaknuvši da bi samo od carina sad već dobivali barem tri milijarde kuna. Naime, kako je kazao, u 2012. je Hrvatska samostalno ubrala 1,8 milijardi kuna prihoda od carina.

- Dakle ostaje samo dvije milijarde kuna, to je helikopterski novac koji se baca u hrvatsku poljoprivredu -  ustvrdio je. 

Nada se, međutim, da će nam euro biti dobar prijatelj, pogotovo jer je domaća ekonomija bazirana na uslužnim - turističkim djelatnostima , a već desetljećima, kako je rekao, hrvatskom turizmu ide dobro. Napomenuo je i da je dio država koje su u EU, a nisu uvele euro, sada u velikom problemu. 

Osvrnuvši se na inflaciju, kazao je kako je to opasna bolest protiv koje se treba boriti svim mogućim demokratskim-monetarnim sredstvima.

Predsjednik Republike pozvao je sudionike konferencije, ali i sve u Hrvatskoj, da planiraju, ali da ipak budu na oprezu.

01. listopad 2022 22:48