Završni dio 2. skupa guvernera regije uvidom o novim strategijama i poslovnim modela banaka, otvorio je Marco Lichtfous, parter iz Delloite Luxemburga. Lichtfous kaže banke moraju izaći na tržište i voditi poslovanje što je bliže moguće primarnom korisniku. U obzir se moraju uzeti i sve veći troškovi IT-a i visoki regulatorni zahtjevni.
- Banke moraju prilagoditi svoje poslovne modele, oni moraju postati održivi mješavinom strategije, kvalitetnih izvora financiranja i preuzimanja rizika. Bez rizika nema ni banke, no pitanje je koliko ga treba uzeti? Dioničari moraju znati da riskirate, regulator želi da riskirate čim manje i se pitate koliko će koštati to riskiranje. Postaje li osiguranje od rizika veće od marže s tim treba odmah prestati i u tom segmentu banke čeka još puno optimizacije – rekao je Lichtfous.
Menadžementu banke također treba pojasniti koje mehanike stoje iza zaokreta poslovanja i kako će danas-sutra donositi odluke nakon što se prilagode novom modelu.
–BDP u konačnici tjera svaku banku i svako gospodarstvo. Ako godinama bilježite skromne stope rasta, promjena strategije je nužna. Ako ste u recesiji duže godina, zapitajte se tko će ostati zadnji da ugasi svjetlo – ilustrira Lichtfous.
Na okruglom stolu o bankarstvu govorili su Slavko Carić, predsjednik Uprave Erste banke Srbija, Michael Mueller, predsjednik Uprave RBA BiH, Rick Olcott Delloitov glavni partner za Hrvatsku, Sloveniju i BiH, Christoph Schoefboeck, član Uprave Erste banke Hrvatska i Igo Gruden iz uprave slovenske Pro banke. Upravo je Gruden kazao da je najveći problem u Sloveniji pitanje tko će platiti sanaciju banaka. Da su banke bile privatizirane, sada bi ih dokapitalizirali vlasnici. Sva gospodarska ekspanzija u Sloveniji temeljena je na kreditima, a sada su kompanije bez novca. Banke istovremeno ne mogu dati svjež kapital. Banke u stranom vlasništu su bile konzervativnije.
U zadnjih pet godina u zemlju nije došla niti jedna ozbiljna strana investicija.Olcott kaže da Slovenija nema izlaza iz sadašnje situacije ako ne pronađe nove ulagače. Pritom banke koje ne prođu stress testove možda i nestanu, dok one koje prežive moraju hitno osnažiti bilancu.
Velik problem u bilancama banaka, kako u Sloveniji, tako i u Hrvatskoj su nekretnine. Schoefboeck veli da se banke tim bave i da će se baviti još nekoliko godina: - To je restrukturiranje i u našoj banci već vidimo trend stabilizacije. Rade se specijalne strategije. Ima nekoliko kočnica, ali identificirali smo ključne probleme. Banke, regulator i poduzeća zajednički traže rješenje za povećanje kreditiranja, ali nisu problem nekretnine već jednostavno nema dovoljno kvalitetnih projekata. -
Mueller misli da je problem nekretnina u BiH nešto manje izražen nego u Hrvatskoj jer su cijene bile znatno niže, a i na tržištu je bilo puno manje ponude. Nenaplativi krediti u BiH iznose oko 15 posto ukupno plasiranih kredita, a bankarski sustav je jedan od najuređenijih sektora u cijelom gospodarstvu. U Srbiji također nije došlo do građevinskog booma jer je ministarstvo građevine prije izvjestan broj godina preuzeo ortoped koji je zakomplicirao sve građevinske zakone.
–Stambena gradnja u Beogradu je bila na razini 3000 stanova godišnje, oko jedan posto svih stanova. Problema kao banka nemamo, praktični smo sve prodali. Naša je posebnost nacionalna tvrtka za osiguranje stambenih kredita čime banke uzimaju jako malo rizika, dok država i daje subvencije prvim kupcima nekretina. Loša regulativa u nekretinama i dobra regulativa kod države čine nekretnine u Srbiji konkuretnom robom – kaže Carić. Na pitanje bi li odobrio kredit firmi koja nema nekretninski kolateral, ali ima izvozni potencijal, Mueller kaže da definitivno bi: –Nije točno da kreditiramo samo one koji imaju nekretninski kolateral. Problem su mlade firme čiju je rizičnosti i sposobnost teško dokazati bez podataka. Svi pitaju kada će banke pokrenuti kreditiranje. To banke ne mogu same. Potrebna je pomoć centralnih banaka, poduzeća i politike.-
Tihomir Domazet, uključivši se u raspravu bankara, poručio je kako treba mijenjati ekomsku politiku: –Doseći rast od 0,1 posto nije svjetski domet. Zalažem se i nudim novi model. Fiskalna i monetarna politika moraju zajedno stvarati zaposlenost. Što se kamata tiče, iako su nešto manje, one su još uvijek previsoke. Banke moraju imati zajednički interes pri smanjenju kamata ne bi li pomogli zapošljavanje. -