Na prvom panelu konferencije Trendovi u telekomunikacijama 2015, čelni ljudi hrvatskih telekom tvrtki predstavili su izazove, regulatorne prepreke s kojima se telekomunikacijska industrija danas suočava, kao nove navike i očekivanja kupaca.
Davor Tomašković, predsjednik Uprave HT-a ispričao je kako se njegova tvrtka, nakon prošlogodišnje konsolidacije i reduciranja troškova, ove godine okreće korisnicima i mišljenja je da je usmjeravanje na kupca jedini način da teleoperateri promijene dosadašnji način poslovanja.
Pet mjeseci nakon dolaska na čelno mjesto Vipneta, Jiří Dvorjančanský istaknuo je da se iznenadio koliko je hrvatsko tržište telekomunikacija razvijeno i dinamično, da tržište ograničava hrvatski porezni sustav, ali da će tvrtka i dalje nastaviti sa investicijama.
Viktor Pavlinić, član Uprave tvrtke Tele2 pohvalio se da je njegova tvrtka jedina koja kvartalno raste po prihodima.
– Korisnici traže jeftinija rješenja i mi smo se u tom smislu pozicionirali najbolje. Uspjeli smo kapitalizirati recesiju, međutim nadam se da se taj trend neće nastaviti i da ćemo svi rasti. Tele2 je pragmatičan u investicijama, nismo avanturisti, već investiramo kada mislimo da je tržište spremno – objasnio je Pavlinić.
Saša Kramar, predsjednik Uprave Iskona, osvrćući se na investicije u sektoru, rekao je da u industriji ima još puno posla u core biznisu da je Iskon intenzivni pružatelj usluga u broadband pristupu, ali da još uvijek nisu iskorišteni svi tržišni potencijali u tom segmentu.
- Prošle godine rast broadbanda je usporen, ispod smo prosjeka EU i nešto moramo poduzeti da se to promijeni. Uvest ćemo nove usluge, ali prvenstveno planiramo više ulagati u core biznis – ispričao je Kramar.Na hrvatskom tržištu telekomunikacija svjedočimo eroziji cijena. Tomašković je istaknuo kako su hrvatske cijene telekomunikacijskih usluga za 25 posto niže od europskog prosjeka.
- Tko god kaže da Hrvati plaćaju više nije u pravu. Potrošnja u odnosu na ukupne prihode korisnika je dva put veća u odnosu na ostale zemlje u EU, ali to je zbog nižeg standarda stanovništva. S druge strane, Hrvatska je pri vrhu po kvaliteti mreža, nećete naći bolju tehnologiju u EU, a to netko mora platiti. Unutar granica EU postoji previše operatera, njih 200. Usporedbe radi, u SAD-u ih je četiri. Stoga predviđam da će na europskom tržištu doći do daljnjih konsolidacija – ispričao je Tomašković, dodajući da će tržište neće moći održati niske cijene, da one će morati rasti, pogotovo u korporativnom segmentu.
- Svi se borimo za korporativne klijente, radimo dumping, no to dugoročno nije održiva situacija – zaključio je Tomašković.
Jedna od trenutno najvećih tržišnih prijetnji klasičnoj telekomunikacijskoj industriji su OTT operateri (Facebook, eBay, Amazon, aplikacije...). Oni bilježe veliki promet, a ne ulažu u infrastrukturu kao teleoperateri pa se telekom stručnjaci zalažu da se njihov položaj ujednači, da barem plaćaju porez. Zbog ekonomske situacije građani Hrvatske trenutno nisu u mogućnosti plaćati više za bolju i bržu tehnologiju pa je još uvijek veliki dio Hrvatske nepokriven optičkim kablovima. Sve dok se ne riješi regionalna neuravnoteženost u ekonomskom standardu, neće biti daljnjeg razvoja u infrastrukturi. Broadband, kaže Tomašković, treba riješiti na regionalnoj razini jer trenutno nitko ne želi razvijati optičke kablove u Slavoniji i Gorskom kotaru.
Kramar je istaknuo da danas Hrvati gledaju televiziju više nego ikad te da u Hrvatskoj postoji puno više kupaca IPTV-a nego kablovske i satelitske TV po čemu smo najnapredniji u regiji. - Televizijska proizvodnja bolja je nego ikad, sve više ljudi gleda TV, čak i uz sve platforme interneta, a sadržaj (posebice sport, filmovi i serije) je ključni element – zaključuje Kramar. S njim se nije složio Dvorjančanský koji tvrdi da se milenijski naraštaj i ponašanje kupaca između 30 i 50 godina starosti pomaknulo iz gledanja standardnog TV emitiranja prema online sadržaju.
– Ljudi dva sata gledaju TV, a šest sati web sadržaje. Online sadržaj velika je prilika, ne samo za potrošnju sadržaja na mobilnim uređajima, već i za smart TV. Web sadržaj u Hrvatskoj ima vrlo veliku ulogu i to tržište treba regulirati – zaključio je Dvorjančanský.
