Monetarna politika u cijeloj regiji došla je do plafona – nove načine za pokretanje gospodarskog rasta iz centralnih banaka četiri guvernera traže u Rovinju na Liderovom 2. susretu guvernera regije.
Na konferenciji sudjeluju mr. Milojica Dakić, guverner CB Crne Gore, dr. Boštjan Jazbec, guverner Banke Slovenije, dr. Kemal Kozarić, guverner CB BiH i dr. Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke.
Konferenciju je otvorio Boris Centner, član Uprave Erste banke, koja je ujedno i glavni sponzor skupa:
- Najpogođenije zemlje u cijeloj jugoistočnoj Europi su nažalost Hrvatska i Slovenija, dok jedino Makedonija ostvaraje kakav-takav rast. Perspektiva rasta BDP-a u regiji pokazuje oporavak. Sve zemlje u regiji u 2014. trebale bi doći na nulti rast, a perspektive za 2015. godinu su redom pozitivne.
Kriza je, veli Centner, donijela i neke pozitivne stvari. Tako se u regiji stanjio deficit platne bilance; Hrvatska i Slovenija čak imaju blagi suficit. Direktne strane investicije, pak, uopće ne izgledaju obećavajuće. Strane investicije u regiju su stale s iznimkom Crne Gore koja bilježi dvocifreni rast. Vanjski dug također raste i dosta je alarmantno da raste i javni dug, koji je u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji već preko 60 posto BDP-a te ga pod hitno treba rezati. Kritično visoka je i nezaposlenost.
Dubravko Mihaljek, voditelj makroekonomske analize u Odjelu monetarne i ekonomske politike u Banci za međunarodna plaćanja (BIS) predstavio je izglede za oporavak svjetske ekonomije. Kaže kako rast u SAD-u, Europi, Japanu i Velikoj Britaniji postepeno jača, dok jedino Kina ima problema s postizanjem zadovoljavajućih stopa rasta.
- Za Ameriku i Njemačku očekivanja se popravljaju, dok se Kina topi iako ima sedam posto rasta BDP-a. Glavna osobina monetarne politike od 2008. do danas je ekspanzivnost – kamate su srušene na nulu, počele su se provoditi nekovencionalne mjere i osiguravati likvidnost otkupom vrijednosnih papira. Izazov za monetarnu politiku u 2014. je normalizacija. Kamate će početi rasti. ECB mora odgovoriti na nisku inflaciju – kaže Mihaljek.
U svemu tome, monetarne politike glavnih svjetskih centralnih banaka moraju ostati donekle sinhronizirane ne bi li se izbjegao prevelik pritisak na valutne tečajeve. Obzirom da se ECB opredijelio za ekspanzivnu monetarnu polikitku, troškovi vanjskog financiranja za ekonomije u regiji ne bi trebali rasti.
- Zadani ciljevi su ostvareni: inflacija je niska i stabilna, dok su stabilni i tečajevi. Uspješno se održava financijska stabilnost, no ostali makroekonomski pokazatelji su su nepovoljni: visok dug, nezaposlenost i deficit čije financiranje nije lako. Postavlja se pitanje kako postići rast? Svi ekonomski modeli vide rast kao kombiranje proizvodnih faktora – rada, kapitala i tehnološkog progresu. U dugom roku rast je uvijek rast tehnološkog napretka i na njega se treba osloniti – misli Mihaljek.
Rast u regiji karakteriziraju ulaganja u građevinu, trasportnu opremu i strojeve koja opadaju već pet godina. Tehnološki faktor rasta je najsporiji što znači da je problem u najvažniijem resursu – radu.
- Obrazovna struktura poboljašava se sporo, pa se čekaju investicije koje nose rast. U svijetu je rijetko kada bila polovica investicija bila uložena u građevinu kao u regiji. Ti radovi su se financirali kreditima. Ne treba se čuditi da je rast bio snažan dok je bilo obilnog inozemnog financiranja, taj scenarij je dotukao i Španjolsku – zaključio je Mihaljek te savjetovao:
- Treba poticati obrazovanje, reformirati tržište rada i pronaći novac za istraživanje i razvoj. Jedino područje gdje može uskočiti monetarna politka je osiguravanje normalnog funkcioniranja kreditnog mehanizma, dok ključnu ulogu ima fiskalna politka koja povezuje makroekonomske i strukturne aspekte rasta.
Najbolji motor rasta prema Mihaljeku je ICT industrija, čiji napredak uspoređuje sa industrijskom revolucijom. No za ICT je potreban adekvatan obrazovni sustav u kojem će učenici analitički učiti rješavati probleme, a ne kao danas napamet učiti činjenice koje su svima u svakom trenu dostupne na internetu.