U 2013., iz pogleda potrošača, ne možemo očekivati nikakve značajnije pomake. Igor Matutinović iz Gfk Croatia, na drugom panelu Dana velikih planova, nije bio previše optimističan.
- Smanjuje se očekivanja od potrošnje svugdje u Europi, osim u Njemačkoj. Gotovo 70 posto potrošača smatra da će iduće godine biti loše – konstatirao je Matutinović.Što se tiče ocjene financijskog stanja i očekivanog dohotka, nastavio je, minimum očekivanja dostigli smo u svibnju 2010., a sad je, kaže, dosegnut povijesni minimum.- Indeks sklonosti potrošnji je također na povijesnom minimumum, možda dosežemo drugo dno. Na strani potrošača ne postoje pokazatelji da bi mogli biti pokretači rasta u sljedećoj godini – rekao je Matutanović.
Kućanstva nastavljaju sa štednjom unatoč tome što je prosječni prihod blago porastao. Nedostaje im, kaže, 300 eura da bi zadovoljli neke osnovne potrebe. Čak 64 posto potrošača u kupovinu odlazi s pripremljenim popisom potrebnih proizvoda, dok ih se 90 posto informira o ponudi i cijenama prije nego odu u kupovinu.- To je značajna promjena u ponašanju u odnosu na predrecesijko razdoblje – naglasio je dodavši da samo 18 posto kućanstava kaže da ne osjeća posljedice krize, njih četiri posto ih više ne može otplaćivati kredite, a čak 80 posto potrošača smatra da će nezaposlenost sljedeće godine i dalje raste.Nadalje, svaki treći građanin smatra da je njegovo kućanstvo prezaduženo. S obzirom da su hrvatski građani bili vrlo skloni uzimanju kredite sad smatraju da su prezadužena i dolazi do procesa razduživanja. Čak njih 70 posto će se manje zaduživati.
A kakva je do sada bila te kakva će biti situacija s procesima spajanja i preuzimanja (M&A), objasnio je Boris Teški iz Instara. - Pravni okvir za M&A se ulaskom Hrvatske u EU neće mijenjati. Stanje pripremljenosti zakonodavsta je na razini EU – kaže Teški.Nakon 2007., nastavio je, u svijetu je došlo do značajnog zatišja i vrijednost transakcija je stalno padala. Najveći broj transakcija u svijetu u 2011. je bio u sektoru robe široke potrošnje, zatim energetike te medija i zabave. Teški kaže da je u 2012. raspoloženje investitora bilo vrlo nisko i investicije u svijetu u svim sektorima padaju u prosjeku 25 posto. Čak i u zemljama u razvoju u kojima je zabilježen značajan rast u 2011. u prva dva kvartala ove godine osjetan je pad M&A transakcija. Dva tržišta koja pokazju znatno drugačiji trend su ona Turske i Poljske, a privlače investitore zbog svog konstantnog rasta. Većina M&A transakcija u Hrvatskoj u prošloj godini bila su u sektoru proizvodnje te među domaćim poduzećima, a najveći potencijal je u prehrambenoj industriji i maloprodaji.
- U 2013. se očekuju pojačane M&A aktivnosti. Vjerojatni razlog je spajanje s ciljem jačanja konkrentnosti, što je ključno za pojedine industrije jer domaće tvrtke su premale u odnosu na međunarodnu konkrenciju i dolazeće zajedničko EU tržište. Nastavak privatizacije državnih tvrtki također će pridonijeti dinamici – rekao je Teški. Međutim, nastavio je, uvjeti za ulaganje su vrlo loši i klima se nije promijenila. To je znatna prepreka ulaganju u Hrvatsku. Teško je, kaže, pronaći tri razloga zašto bi strane kompanije kupila tvrtke s hrvatskog tržišta.
Napomenuo je da izvori financiranje postoje i u domaćim i u inozemnim bankama, a postoje i u privatnom kapitalu (Fondovi). Poslovni rezulati kompanije u prvoj polovini 2012. pokazuju stagnaciju i vidljiv je trend razduživanja, a time su sve manje zanimljive mete za preuzimanje od strane inozemnih kompanija. - Strani investori i dalje ne prepoznaju Hrvatsku kao atraktivnu zemlju za ulaganja. Potencijal postoji i to u energetici (HEP, HE distribucija), turizmu (Adriatic, Hotel Maestral, Kupari, Brijuni Rivijera...) te prometu i infrastrukturi (HAC, HŽ Cargo, Croatia Airlines).
Je li možda ICT industrija pokretač rasta, otkrio je Boris Žitnik, direktor IDC Adriaticsa, napomenuvši značaj tog sektora koji je zapravo izvan fokusa. - Čak 39 tisuća zaposlenih dolazi iz hrvatskog ICT sektora, što je peta djelatnost po broju radnika u realnom sektoru. I ostvaruje 30 milijardi ukupnih prihoda, što ga čini trećim po prihodima koje ostvare IT djelatnici - naglasio je Žitnik, dodavši da je lani zabilježen porast od 15 posto izvoza IT usluga. Postoji veliki potencijal, nastavio je, što pokazuju podaci da je potrošnja po stanovniku 255 dolara, što je 27 posto od prosjeka EU27. No veliko je zaostajanje u broju ICT radnika prema razvijenim zemljama koje se mogu usporediti po veličini, kao što su Izrael ili primjerice Norveška, koji prelazi 100 tisuća. Zanemariv je i izvo IT usluga u odnosu na te zemlje kojd kojih se mjeri u milijardama dolara.
U analizi IT potrošnje u centralnoj i istočnoj Europi, Žitnik je ustanovio da je Hrvatska danas iza zemalja koje su nam nekada gledale u leđa. Što se pak tiče hrvatskog ICT tržište u razdoblju od 2012. do 2013., prognoze nisu najbolje, no u gleda li se srednji rok, u naredne četiri godine, od 2012. do 2016., IT će rasti šest posto (u CEE rast IT-a od 6,8 posto), Telekom će pasti za 2,5 posto (u CEE Telekom će rasti 1,4 posto), a ICT će rasti manje od jedan posto, točnije 0,9 posto (u CEE 3,9 posto). - Rast prihoda IT industrije, generiran izvozom, može biti i veći od stope rasta domaće IT potrošnje – smatra Žitnik koji misli da bi bitni pokretači mogli biti Zakon o poticanju ulaganja i unapređenju investicijskog okruženja, FGS-ovi, start-up okruženje (tehnološki parkovi, Crane, Bicro, CISex), sama tehnologija i veća platforma koja će odrediti ICT u sljedećim godinama te članstvo u EU.Čini se, zaključio je, da hrvatski IT čeka bolja budućnost ulaskom Hrvatske u EU.