Digitalna ekonomija u fokusu je Europske unije, a tome gdje je po tom pitanju Hrvatska govorio je Ratko Mutavdžić, vlasnik tvrtke Projektura, na današnjoj konferenciji Crni labud u plavom oceanu – inspirativni poslovni modeli.
Digitalna ekonomija je, najjednostavnije rečeno, ona koja se bazira na digitalnim tehnologijama. Pravo je pitanje na koji način povezati tu tehnologiju sa svim drugim industrijama, od drvne do poljoprivrede, koje traže neki svoj „sljedeći korak“ - Trebamo razmišljati kako da pomaknemo našu industriju u tom smjeru i iskoristimo prednosti koje imamo u digitalno svijetu. Ne zaostajemo po idejama i pameti, ali zaostajemo po raznim drugim stvarima kao što su veličina tržišta, dostupnost kapitala itd. – rekao je Mutavdžić koji je predstavio i neke dijelove hrvatskog non papera o hrvatskoj digitalnoj ekonomiji. Prvo, digitalna ekonomija podrazumijeva digitalizaciju cijele ekonomije. Tu je zatim pitanje jedinstvenog digitalnog tržišta, da se primjerice s IP adresom u Hrvatskoj može kupovati neki digitalni sadržaj iz UK-a, digitalnih vještina koje se danas traže na tržištu radi i za kojima vlada globalna nestašica, pitanja sigurnosti i privatnosti te digitalne države. Kada je riječ o podacima koji se danas smatraju vrlo vrijednim resursem, u EU se procjenjuje da u podacima leži 200 milijardi eura do 2020. godine. – Kad bi to znali i mogli iskoristiti ne bi bili recesiji nego bi imali dobar gospodarski rast – rekao je Mutavdžić. U tom kontekstu treba pronaći balans između privatnosti i ekonomske vrijednosti podataka.
U području digitalne države u Hrvatskoj postoje neki vrlo uspješni projekti poput e-recepata po čemu smo treći u Europi, pokrenut je projekt e-građani, premda se on zasad relativno slabo koristi itd. , no generalno nam nedostaje javnih digitalnih usluga. – Svaki problem bi trebali prvo pokušati riješiti digitalno, na taj način bi možda uspjeli doći na nivo Estonije – rekao je Mutavdžić.Gdje se Hrvatska danas nalazi po pitanju digitalne ekonomije jasno pokazuje Indeks digitalnog gospodarstva i društva (DESI) Europske komisije. Hrvatska se po stupnju digitaliziranosti nalazi među zadnjima u EU, 24. je od 28. zemalja. No, s druge strane 25 posto malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj prodaje preko interneta, što je znatno bolji rezultat od europskog prosjeka (15 posto). Po upotrebi digitalnih tehnologija kod malih i srednjih poduzetnika smo na visokom 10. mjestu, no jako smo loši, odnosno zadnji u broadbandu i mrežnoj povezanosti, što je, rekao je Mutavdžić, pitanje za telekom operatore i HAKOM, te kada je riječ o ljudskom kapitalu jer nam kronično nedostaje ljudi. U javnim digitalnim uslugama gdje smo dobri (19. mjesto) nedostaju nam servisi.
Ako se želi „slomiti“ neka industrija danas ju je potrebno digitalizirati, uvoditi disruptivne poslovne modele, demokratizirati itd. Gdje nas to vodi? – U uberifikaciju svega. Jedini način da se to zaustavi je intervencija države i zabrani. Riječ je o modelu koji tako napada tradicionalnu industriju da se ne može braniti nikako nego štrajkom i zabranama. Vjerojatno će se to dogoditi u svakoj industriji – rekao je Mutavdžić, istaknuvši da je cijela EU gleda i razmišlja kako iskoristiti digitalnu ekonomiju.
O tome kakva je uloga 3D printera u takvoj ekonomiji govorio je Mladen Šercer s Fakulteta strojarstva i brodogradnje (FSB). Trenutačno su 3D printeri najzastupljeniji u sektoru robe široke potrošnje, automobilskoj industriji dok je obećano područje medicina. Industrija 4.0 podrazumijeva, rekao je Šercer, povezivanje softvera, digitalizacije i proizvodnje, ali bez ljudi to ne može funkcionirati jer strojevi ne mogu raditi bez ljudi. Aditivne tehnologije znače promjenu proizvodne paradigme i donose personaliziranu proizvodnju. U Hrvatskoj su te tehnologije prepoznate što se vidi i iz suradnje privatnog sektora s Centrom za aditivne tehnologije FSB-a. U okviru projekta ADTecSME, vrijednog oko 700 tisuća eura od čega je 85 posto financirano iz EU fondova, izrađen je 41 projekt za hrvatsko gospodarstvo i ustanove.
Na okruglom stolu koji je bio posvećen infrastrukturi biznisa moglo se čuti kako su domaći poduzetnici i oni koji to žele postati generalno needucirani, ne razumiju tržište te se ne posvećuju dovoljni istraživanju.
- Svaka tvrtka u Vipnetu može naći rješenja potrebna za uspostavu poslovanja. Većina nam dolazi samo s idejama, no egzekucija vrijedi puno više – volimo raditi s onima koji su dogurali do rješenja barem 90 posto - kaže Željko Bak iz Vipneta.
Predsjednik Uprave HAMAG BICRO-a Darko Liović ističe kako se tržište zatrpava manje-više istim projektima, većinom iz uslužnih djelatnosti.
- Ne možete imati pet frizerskih salona u Ilici, no ako ponudite šišanje uz masažu, primjerice, to je nešto što još nitko nema - navodi primjer Liović.
Mihovil Barančić iz ZIP-a kaže kako su trenutno u tijeku prijave za sedmu generaciju startupa.
- Modernije se razmišlja i došlo je do značajnih promjena posljednjih godina. Počelo se razmišljati o novim tehnologijama, novom društvu. Moguće je doći do investicija, no morate poraditi na svojoj priči -poručuje Barančić.
Dobra iskustva stižu iz Pakraca, odnosno tamošnje poduzetničke zone. Vida Iličić, direktorica poduzetničkog centra Pakrac objašnjava kako tamo mladi poduzetnici mogu dobiti sve konzultantske usluge te prvi prostor za pokretanje posla.
- Naša filozofija je da s poduzetnicima kontinuirano radimo i pomažemo im. Kada prođu fazu inkubiranja, mogu ostati i uzeti česticu po vrlo povoljnim uvjetima i ostati u Pakracu. Kod nas nisu uobičajene visoke tehnologije, no pokušavamo povezati znanost s biznisom - kaže Iličić.
Tomislav Bolanča s Fakulteta inženjerstva i tehnologije okupljenima je novi koncept - kompaniju u vlasništvu sveučilišta i Fakulteta koja funkcionira na temelju konzervativnog modela: novac se vraća u sustav.
- Zasada imamo dva velika ugovora jer se orijenitramo na velike kompanije – farmaceute i naftne kompanije. Konkurencije je vrlo malo jer smo mi jedna tehnološki nazadna zemlja. U tvrtku je uloženo 20.000 kuna jer želimo dokazati da je znanje ono što nosi - rekao je Bolanča.
Konferencija Crni labud u plavom oceanu zaključena je dvjema radionicama Web shop: Kako i zašto te radionicom o aplikacijama potrebnim za biznis.