U nastavku Liderove Konferencije o energetskoj budućnosti, a prije početka okruglog stola o Energetskoj budućnosti između sigurnosti, zaštite okoliša i cijena, Ivan Getaldić iz CEI-ja prikazao stanje investicija.
U registru CEI-ja uneseno je 238 projekta vrijednih 50 milijardi kuna. Oni su podijeljeni u tri faze: ideje, projekti na kojima dozvole nisu ishodovane i projekti u pripremi za koje se prikuplja dokumentacije te projekti u provedbi.
-Ukupan plan za 2015. je za 40 posto veći od realiziranih investicija u 2014., a ukupan plan svih investicija javnih tvrtki iznosi 10 milijardi kuna. Trenutačno je jedan projekt proglašen strateškim, Plomin, dok su LNG terminal BE-TO Sisak i BE-TO Osijek na listi. Ukupna vrijednost investicija na listi je 11,3 milijarde kuna – podaci su koje je iznio Getaldić.
Izdvojio je ključne projekte HEP-a, kao što su Plomin, KKE Osijek, EL-TO Zagreb, BE-TO Osijek i BE-TO Sisak. Za Plomin je odabran partner Marubeni i sada su pregovori s EK, a gradnja se očekuje 2016. Tu su i investicije u nove ili obnovu postojećih HE: Ombla gdje je u tijeku je upravni postupak glavne ocjene utjecaja zahvata na prirodu te HE Kosinj/Senj 2. Ukupna vrijednost svih tih projekata je 16 milijardi kuna.
Izdvojio je i projekt Zagreb na Savi, tvrtke Program Sava, vrijedan 3,8 milijardi kuna. Projekt predstavlja dugoročno rješenje problema vezanih uz rijeku Savu i predviđa sedam HE snage 150 MW, a početak gradnje predviđa se za 2017. Također, izdvojio je i LNG terminal vrijedan je 4,8 milijardi kuna. Početak izgradnje se predviđa 2016. i taj je projekt od strateškog značaja i za EU.
Govoreći o projektima Plinacroa, spomenuo je Jonsko-jadranski plinovod (vrijednost hrvatskog dijela projekta je 1,8 milijardi kuna). Trenutačno su u realizaciji i projekti kompresorske stanice KS1 te rekonstrukcije i nadogradnje mjernog sustava kvalitete plina. Jedan od projekta bitnih za energetsku budućnost Hrvatske je i izgradnja vršnog skladišta Grubišno polje (vrijednost 250 milijuna kuna).
-Hrvatska ima svjetlu budućnost u energetici te se očekuje da će se u narednim godinama povećati ukupna vrijednost investicija u energetici i da će Hrvatska, odnosno energetski sektor biti pokretač investicija u Hrvatskoj – zaključio je Getaldić.
Već spomenuti okrugli stol, prvi današnje Liderove Konferencije o energetskoj budućnosti ugostio je Ivana Andročeca iz HEP-a, Predraga Šeatovića,regionalnog direktora Gen-i iskusnog ekonomista Žarka Primorca, te Nedjeljka Perića sa FER-a.
- U regiji se događa dosta zanimljivih stvari. No, samo trgovanje energijom najmanje se odvija unutar same zemlje, ona više služi kao tranzitno područje. Umjesto riječ energija mi preferiramo koristiti pojam ’rizik’, energija je danas roba s kojom se trguje. Polako to počinju shvaćati i odgovorni ljudi u Hrvatskoj, kao i kupci - izjavio je Predrag Šeatović.
Na zagrebačkom fakultetu elektrotehnike i računarstva na vrijeme su shvatili važnost energetike u današnjem svjetskom poretku.
- Mi konstantno radimo na tome da pronađemo našu poziciju na tržištu, te da tako budemo društveno korisni. Do godine 2030. postojat će tehnologije pomoću koje će omogućiti ogromnu uštedu energije. Te tehnologije još ne postoje, no na njima se i ovom trenutku radi kako u svijetu, tako i Hrvatskoj. Mi imamo šansu, dobre smjernice. Samo treba biti u tome ustrajan i pametno raditi - priča Nedjeljko Perić s FER-a, te dodaje kako kapitalni projekt njegovog fakulteta inovacijski centar ’Nikola Tesla’ uskoro započinje s radom, a tamošnji institut za energiju bit će jedan od njegovih najvažnijih dijelova.
Ivan Andročec potvrdio je zajedničke projekte RW i HEP-a , kao i ravnopravni partnerski odnos u slovenskoj elektrani Krško, zaključio da fokus treba biti na sigurnosti opskrbe, te poželio da se više investira u hidroelektrane. No, kako sve nije bajno upozorio je Žarko Primorac.
– U Hrvatskoj loše vodimo računa o vremenu, vlade se stalno mijenjaju, kao i čelnici državnih tvrtki, pa stalno krećemo ispočetka. U energetskom sektoru ne planira se iz dana dan, niti iz godine u godinu kako mi to radimo, već treba gledati daleko u budućnost. Planiranje i strategija su ključne stvari u ovome sektoru - zaključuje Primorac.