[gallery columns="5" ids="227425,227426,227427,227428,227429,227430,227431,227432,227433,227434,227435,227436,227437"]
- Moramo prestati biti pasivni promatrači i krenuti u aktivnije postavljanje u problemima te u pravcu izgradnje gospodarstva da stvori preduvjete za razvoj izvozno orijentirane tržišne ekonomije.
Istakla je to hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, na svečanom otvorenju 2. Konferencije o izvozu - Pametni znaju čemu služi izvoz, koja se održava u prostorima Fakulteta elektrotehnike i računalstva. Riječ je o najvažnijoj godišnjoj aktivnosti Liderovog Kluba izvoznika, projekta koji je pokrenut prije četiri godine s ciljem senzibiliziranja javnosti, osobito donositelja političkih i ekonomskih odluka, o potrebi snažnog poticanja izvoza kao preduvjeta rasta gospodarstva i BDP-a.
- U Hrvatskoj često mijenjamo prioritete. Jednu godinu govorimo o investicijama, drugu o štednji, treću o izvozi i tako idemo iz jedne ekstremnosti u drugu. Suglasnost je važna za osiguranje gospodarskog rasta. Dosadašnji programi se bave izvozom kao posrednim čimbenikom, ali sustav nije uspostaljen da potiče aktivnosti koje će rezultirati izvozom. Treba cijeli sustav izgraditi da se tvrtke i gospodarstva pripreme za izvoz. Treba snažnije raditi na bazi izvoznika koji neće ovisiti o poticanju države – rekla je predsjednica u svom govoru.
Cijeli razvoj Hrvatske, nastavila je, temeljio se na krivim postavkama koje su rezultirale povećanjem uvoza i zaduženjem na razini države i pojedinaca. Uspjeli smo dovesti do ruba propasti veliki broj izvoznih kapaciteta države i našli se bez jasne vizije kako se okrenuti dugoročnom razvitku.
- Potezi su bili kratkovidni i vrijeme je pronaći minimum nacionalnog suglasja kako bismo potaknuli aktivnosti i sektore koji će osigurati nova radna mjesta i kontinuirani gospodarski rast. Izvoz je nužda, jedini model. Nema rješenja osim proizvodnje usmjerene izvozu jer smo premalo tržište da bismo se usmjerili samo na njega – poručila je Grabar-Kitarović.
Konkurentnost u EU
Osvrnula se i na ulazak Hrvatske u EU kojim se otvorilo jedno veliko, jedinstveno tržište. Unatoč upozorenjima neki se nisu pripremili i danas nisu konkurentni. Oni koji su bili spremni, danas su najzdraviji dio hrvatskog gospodarstva. Oni zapošljava polovicu svih zaposlenih, ostvaruju 65 posto ukupnih prihoda i 70 posto ukupnih ulaganja u razvoj. No, nažalost, takvih je nedovoljno. Svaki izvoz je dobrodošao, rekla je predsjednica, ali nije jednako kvalitetan. Izvoz resursa nije isto kao i izvoz proizvoda. Moramo napustiti, poručila je, praksu izvoza sirovina. Jedna grana je posebno veseli, a to je industrija temeljena na znanju koja se sve jače razvija. Stoga smatra da sektore vezane uz istraživanje i razvoj treba dodatno stimulirati. No plaši je prijetnja odlaska mladih i kreativnih ljudi.
- Žalosno je što država obrazuje takve kadrove, a onda ih izvozi. Tu vrstu izvoza ne podržavam. Moramo kreirati okruženje koje će ih motivirati na ostanak – smatra Grabar-Kitarović.
Razvoj kvalitetnih izvoznih proizvoda i usluga nije lagan posao, nastavila je, no to samo govori da treba više raditi na tome i da ga se što snažnije treba poticati. To se, smatra, može ostvariti kombiniranjem dva modela: jedan je organski razvoj postojećih tvrtki, a drugi je razvoj kapaciteta za privlačenje inozemnih greenfield ulaganja.
Fakulteti izvoznici
Mislav Grgić, dekan FER-a koji je član Liderovog kluba izvoznika, kroz nekoliko je projekta koje razvijaju u suradnji s gospodarstvom prisutnima ispričao što sve fakultet može učiniti za izvoznike. Posebno je istaknuo sudjelovanje u brojnim međunarodnim projektima, konkretne proizvode na kojima rade, odnosno istraživačke skupine bronih profesora s FER-a koje surađuju s francuskom elektroprivedom, jednom od najvećih svjetskih elektroničkih kompanija (ON Semiconductor), rade i s partnerima iz Estonije, švedskom tvrtkom u području tehnologije praćenja lica, nizozemskim partnerima, itd.
- Očekujemo od Vlade i ministarstva da dosljedno stimuliraju izvoznike i da među izvoznike uključe i fakultete. Razina znanja potrebna da se izveze na tržište mora biti vrlo visoka, a ekspertiza već u rangu onoga koje se već može pronaći na tržištu EU. Takvo nešto nije moguće bez ulaganja – rekao je Grgić, spomenivši i Inovacijski centar, kapitalni projekt FER-a i najveći projekt koji ima nacionalni značaj.
Misija FER-a je biti pokretačkom snagom društva. Njihov je cilj, poručio je dekan, generiranje novih znanstvenih ideja koje će se prenositi u hrvatsko gospodarstvo te poticanje visoke kvalitete u svim granama znanosti.
- Znanost nije samoj sebi svrha na FER-u, što potvrđuju četiri velika projekta koja smo dobili s četiri gospodarska partnera. Oni dokazuju da istražujemo s potrebama gospodarstva. Poduzetnici su to koji naše ishode istraživanja primijenuju u svom radu – naglasio je Grgić.
Uzvanicima su se obratili i Joško Klisović, zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova, te Vedran Mornar, ministar znanosti, obrazovanja i sporta.
- Da bi bili učinkoviti u inozemstvu, Vlada mora imati jasnu izvoznu politiku. Nažalost, nijedna Vlada to nije imala. Krenuli smo definirati tu politku, ali na potpuno nov način. Obišli smo cijelu Hrvatsku, razgovarali s mnogim ljudima i sve što smo od njih čuli, to smo pretočili u konkretne mjere. Današnji akcijski plan nije plan ove Vlade. To je plan koji smo radili zajedno i ministarstvo i Vlada i izvoznici. Zajedno smo ga napisali i zajedno ga provodimo i zato nije čudo da je izvoz porastao. Počeli smo ostvarivati dobar rezultat jer smo drugačije pristupali poslu – istaknuo je Klisković.
Mornar je također istaknuo ulogu ministarstva u stvaranju pretpostavki za izvoz, posebno naglasivši da smo mala zemlja koje ne može u nekim stvarima konkurirati većima, ali može uspješno izvoziti kvalitetu i znanje, što dokazuje FER koji je 16 milijuna eura izvezao kroz EU projekte.