- Tražili smo dobru mjeru između štednje i ekonomske aktivnosti- rekao je potpredsjednik Vlade Branko Grčić na Liderovoj konferenciji Globalno&lokalno.
Istaknuo je kako je jako važno što je Hrvatska zadržala kreditni rejting i smanjila stopu zaduživanja u odnosu na prošlu godinu, ali da ekonomske minuse očekuje i u drugom kvartalu ove godine.- I Srednja Europa je od 1 do 2 posto u minusu, a mi nismo izuzetak- pojasnio je Grčić. Ipak u trećem i četvrtom kvartalu očekuje oporavak. Najavio je i da će za par tjedana Vlada izaći s prioritetnim reformama, a do kraja iduće godine Hrvatska će morati imati i nacionalni plan reformi što je i naša obveza prema EU. Grčić očekuje i bolju komunikaciju između poslodavaca, Vlade i sindikata, a od potonjih očekuje i veću susretljivost, jer su, kaže, promjene nužne. Naveo je kako je u pripremi zakon o financijskom poslovanju kojim će se otvoriti prostor da oni koji imaju tržišnu priliku budu zaštićeniji i mogu bolje poslovati, a oni koji to nemaju nestat će.
Osim financijske konsolidacije reforme će primarno ići i na strukturalne promjene javne potrošnje, što znači i stabilizaciju jednog dijela tekućih rashoda proračuna, od zdravstva, socijalne skrbi i mirovinskog sustava te svih drugih koja doista trebaju reforme. Tu će trebati uštede ili bar ne dopustiti da rastu, kazao je Grčić.Velika očekivanja imaju od privatnog sektora u smislu investicija tim više što su one u Hrvatskoj tijekom krize pale znatno više nego investicije javnog sektora.U vezi javnog sektora Vlada će se ovog tjedna, najavio je, odrediti i spram javnih poduzeća koja ‘debelo‘ kasne s programima restrukturiranja, jer se više ne može čekati, što bi trebalo također pridonijeti ‘raščišćavanju‘ situacije.Grčić je ocijenio da je u Hrvatskoj na djelu ‘čistilište‘ pa ni visoke stope pada industrijske proizvodnje ne drži slučajnim nego rezultatom mjera zbog kojih oni koji su se ‘vukli‘ na teret poreznih obveznika ili jamstava države to više ne mogu.
Na panel diskusiji koju je moderirao glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović istaknuta je važnost transfera znanja kao doprinos stranih kompanija u Hrvatskoj, ali i uvođenja nove poslovne kulture. Glavni izvršni direktor grupacije Fantasyland Artur Gedike rekao je kako je klima za ulaganje u Hrvatskoj sigurno bolja nego prije.- Otvaranjem zabavnog parka na mjestu nekadašnjeg Šmidhena u prvoj fazi otvorit će se 200 radnih mjesta - rekao je Gedike te otkrio kako očekuju povrat investicije u roku 10-tak godina. Predsjednik uprave Holcima Mario Grassl istaknuo je pak kako je njihov doprinos lokalnoj zajednici dobar te da paze na zdravlje, sigurnost i okoliš, odnosno da su društveno odgovorni. Rekao je i da su oni, kao i mnogi drugi u Hrvatskoj imali problema s hrvatskom administracijom. Dodao je i kako vjeruje u promjene te da već vidi male pomake, ali da nitko u 6 mjeseci ne može napraviti čuda, pa niti nova Vlada. Generalni direktor Vetropacka Tihomir Premužak kao problem je istaknuo visoku cijenu plina u Hrvatskoj te činjenicu da sirovinu (kvarcni pijesak) moraju uvoziti. Mladen Vedriš s Pravnog fakulteta rekao je kako su strane kompanije Hrvatskoj donijele tehnologiju, inovacije, kapital i tržište.
Na upit Šajatovića kako bi opisao partnerstvo Mola i Inee, izvršni direktor za korporativne poslove u Ini Tomislav Thur diplomatski je odgovorio kako je ono na dnevnoj razini radno i operativno. U panel raspravu se uključio i Grčić koji je istaknuo kako nije sve tako crno-bijelo, odnosno da nije za sve država kriva, kada je riječ o investicijama.- Vlada želi pomoći investitorima koji imaju ozbiljne namjere, ali na žalost, one uvijek nisu takve - rekao je Grčić, koji je otkrio kako se i osobno razočarao u mnogim razgovorima te da sad puno opreznije pristaje na razgovore o potencijalnim projektima. Ralph Blomberg iz RWE Hrvatska poručio je potpredsjedniku Vlade da će investitori doći ako naprave dobar zakonodavni okvir. Predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika pri HUP-u Petar Lovrić, upozorio je kako je Vlada ipak najviše odgovorna te da je lako naći izlike u razno-raznim okolnostima. Rekao je kako je sve svaljeno na leđa privatnika te upozorio na odgovornost lokalnih političara ako ne ispune obveze iz proračuna ili stopiraju investiciju od 200 milijuna eura.