Globalna gospodarska kriza naučila je svijet lekcijama koje se nikada ne smiju zaboraviti, dok su kontroleri postali unutarnji glas svake zdrave ekonomije. Tim je riječima Jasmina Očko, konzultant u tvrtci Kontroling Kognosko otvorila 1. međunarodnu konferenciju o kontrolingu, čiji su oganizatori Kognosko i poslovni tjednik Lider te se održava u zagrebačkom hotelu Westin.
- Kontroling istražuje da li se zacrtani ciljevi ostvaruju i ako dođe do zastoja, on vraća menadžment na pravi put. Kontroleri trebaju biti opći čuvari interesa poduzeća. Trebaju biti i change manedžeri predlažući nove ideje, jer je nedovoljno menadžere samo opskrbljivati informacijama. Informaciju treba znati i iskoristiti i to je pravi put u dobru komunikaciju. Mora se znati tko je odgovoran, jer menadžeri najvažnije odluke donose upravo na temelju infromacije koje su im donijeli kontroleri – poručila je Očko.
Dragica Erčulj, regionalna voditeljica međunarodne udruge kontrolera ICV za jugoistočnu Europu, kazala je .pak, kako je prva konferencija o kontrolingu važna stranica u povijesti te djelatnosti za regiju. Erčulj je detaljnije objasnila važnost dobre komunikacije kontrolera sa menadžerima te je zamjerila što su mnoge slovenske kompanije zbog krize otpustile kontrolere.
Uloga kontrolera na početku svodila se na to sjede u kompanijama i da budu registratori brojeva. Potom su postali navigatori i kompletni savjetnici da bi konačno evoluirali do generatora promjena i ključnih inovatora.
- Na sličan način mijenjala se i misija kontrolera. Postali smo suodgovorni za poslovne odluke i mi stojima iza svojih riječi. Fokus se danas mijenja i nije dovoljno da upravi šaljemo izvještaj u kojem nagovještamo katastrofu. Zajedničkim radom moramo naći rješenja kojima ćemo izbjeći kaos. Uspješnog kontrolera čini niz faktora. Prvi je osobnost kao čimbenik uspjeha, potom profesionalizam, uloga voditelja, sposobnost komunikacije sa različitim grupama, pozitivan pristup ali i kontinuirana edukacija – ocrtava Erčulj.
Walter Schmidt, član ICV-a i konzultant kazao je kako su rukovoditelji bilo koje firme prije sve odgovorni dioničarima, dok bi kontroleri trebali biti sparing partneri koji će na vrijeme upozoriti na buduće probleme.
- Bolje je pogriješiti u razmišljati i ponoviti taj proces, nego pogriješiti u upravljanju. Kontroleri nisu odgovorni za kratkoročne, već za dugoročne rezultate i uspjeh kompanije. Tri ključna pitanja na koje kontroleri odgovaraju su: koliko nam dobiti treba da bi isplatili dioničare, pokrili buduće rizike i pokrili tekuće obaveze; što je to ekonomski relevantna kvaliteta koja će osigurati nužne primitke i kako motivaciju temeljenu na dobiti svih dioničara dovesti u ravnotežu sa strateškim ciljevima - veli Schmidt.
Kontroling vodi ciljevima, a ne brojkama, ipak je riječ o menadžerskom, timskom procesu, koji ima tri puta: određivanje ciljeva, planiranje i menadžersku kontrolu. Cijeli proces pada u vodu, ako uprava ne želi promjene u poslovanju što opterećuje mnoge kompanije. Strah od promjena u budućnosti jači je od mnogih menadžera.
- Najbolji način za predviđanje budućnosti jest stvaranje budućnost - zaključio je Schmidt uz odobravanje sudionika konferencije.