U nastavku Liderove konferencije Dan velikih planova, u panelu Makroskop, bilo je više riječi o trendovima, poslovnim prilikama koje poduzetnici mogu pronaći u državnom sektoru te politici banaka u 2014.
Put oporavka će biti spor, bit će dosta loših vijesti, a eurozona će imati najteži dio oporavka, istaknuo je Alistair Teare, direktor Delloitea za Srednju Europu, govoreći o globalnim trendovima. Očekuje da će oporavak biti predvođen od strane SAD-a i Kine, dok će eurozona zaostajati.
-Veliko postignuće bit će održavanje eura na životu. Glavna nada za Europu je izvoz, i unutar eurozone i izvan nje. Isto vrijedi i za Hrvatsku. Budite konkurentniji i bolji, usredotočite se na ono što imate – poručio je Teare.
No optimizam postoji, negdje više, negdje manje. Prioritet broj jedan je povećati prihode na tržištima, a nastavit će se i trend smanjivanja troškova. Drugi smjer optimizma može se pronaći u programima fondova EU. Važno je doći do tih sredstava koja velikim dijelom idu na istraživanja i razvoj.
-Industrijska politika se vraća u fokus, ona je važna za inovacije i treba se fokusirati na domaća tržita. Krenite proizvoditi, donosite inovacije, osnivajte male biznise... Trebamo ohrabriti ljude da poduzimaju rizike i stvoriti okolinu pogodnu za otvaranje tvrtki. One državne su neučinkovite – zaključio je Teare.
Eurozona prošla najgore
S trendovima i stanjem u regiji u 2014. nadovezao se Vladimir Gligorov, profesor Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije. I on je napomenuo da je eurozona prošla najgore. Fiskalna bilanca je u Njemačkoj daleko pozitivnija nego u drugim regijama. Njemačka ima značajnu konsolidaciju javne potrošnje, što je jedan od razloga značajnog usporavanja rasta u eurozoni.
Što se tiče budućnosti, Gligorov kaže da se od fiskalne stimulacije ne može ništa naročito očekivati, niti pak od javne potrošnje, a i velika je neizvjesnost oko opstanka eura. Dodatni razlog zbog čega ne bi trebalo očekivati značajni oporavak u perifernim zemljama EU, jest taj što je promijenjem model razvoja, zautavljena su kreditiranja iz razvijenih zemalja u manje razvijene. U posljednjih godinu dana odljev je kapitala iz većine zemalja centralne EU, razdužuju se banke, itd. Sve to čeka regiju koja mora preorijentirati čitavu startegiju rasta.
Kod održivosti javnih financija Gligorov kaže da je važan odnos između kamatne stope i stope rasta. Sadašnja situacija s deficitom je neodržva i to stvara pritisak na javnu porošnju i generira sve ostale probleme. Ista situacija je i s vanjskim dugom.
Ponovio je da se za zemlje kao što je Hrvatska do 2015. ne predviđa i ne očekuje rast brži od tri posto. I kaže da, manje-više, možemo govoriti o izgubljenoj deseljeću. Zašto je to tako?
-Privatna potrošnja čiji rast ne može biti naročito visok, a drugo zbog toga što će trajniji biti problem sa stopom zaposlenosti, U Hrvatskoj je došlo do značajnog smanjenja stope zaposlenosti i potrebno je dosta vremena da se te stvari dovedu u red – prognozirao je Glogorov, napomenuvši i važnost neto izvoza koji dosta zavisi od europskog okruženja te investicije koje se ne oporavljaju.
Kako potaknuti privatni sektor
Privatne investicije, nastavio je, trebaju biti generator rasta, ali za sada toga nigdje nema i to je osnovni problem posebno za zemlje u tranziciji koje su se navikle na investicije iz inozemstva. Poslovna klima je važna, ali kaže da je kjučno pitanje kako potaknuti privatni sektor da investira.
-Dok god ne bude ozbiljnih investicija, oporavak će biti jako spor. Sljedeća godina neće biti mnogo bolja od ove. Što se tiče srednjeg roka, projekcije su optimistične, a što se tiže dužeg roka, sve zavisi od procjene modela rasta koji mora biti zasnovan na domaćim privatnim investicijama, uz eventualno investicije javnog sektora – zaključio je Gligorov.
Nakon trendova Mladen Pejnović, predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, fokusiravši se na državnu imovinu kao potencijalnu polugu razvoja u 2014. pričao je o strategiji upravljanja i raspolaganja imovinom u državnom vlasništvu, registru i organizaciji portfelja te poručio da će u ovoj godinu nastojati biti izvršni.
Što se pak tiče poslovnih prilika za poduzetnike, podsjetio je da se priprema Zakon o strateškim investicijama, otvorit će se privatizacija zračnih i vodenih luka, a za sve ostale kaže da će biti spremni odmah pokrenuti postupke na prvi iskaz interesa. Isto tako, država ima u suvlasništvu veliki broj neketnina i otvorila se mogućnost da se one prodaju većinskim vlasnicima, postoji interes i za vojničke nekretnine. Nastavljat će davati i koncesije za poduzetničke zone.
Puno je teže dogovoriti novi brak
U nekoliko kratkih pitanja glavnog urednika Lidera Miodraga Šajatovića, moglo se čuti da bi od prodaje državne imovine doprinos budžetskim prihodima u 2014. mogao biti oko tri milijarde kuna, a što se tiče javne objave ugovora, prava i obveza koje stoje u njima, Pejnović kaže da ne može obećati da će se ugovori baš u cjelosti objavljivati.
Jedno je pitanje bilo vezano i za pregovore s Molom te najizvjesnijeg ishoda.
-Ako dosadašnje propuste možemo ispraviti s partnerom, dobro. Ako ne, morat ćemo se razvesti. No procjena je da ćemo se dogovoriti. Puno je teže dogovoriti novi brak – odgovorio je Pejnović.
Posljednje predavanje na panelu Makroskop pripalo je bankarskom sektoru, konkretnije Markusu Frestlu, predsjedniku uprave Hypo Alpe Adria banke koji je govorio o politici banaka u sljedećoj godini.
-Sektor je stabilan, siguran i dobro kapitaliziran. Razduživanje će se nastaviti u 2014. u korporativnom i privatnom sektoru. Banke bi trebale imati rast u mikro kreditima, trebale bi i smanjivati kamatne stope. Bore se s povećanjem rizika i neće početi kreditirati dok se ne riješe nenaplativi krediti i dok ekonomija ne ozdravi.Bit će krvava godina što se tiče dobiti banaka, bit će spajanja i akvizicija, vjerojatno će srednje i velike banke pojačati prisutnost, možda će i neke i izaći s hrvatskog tržišta – njegova je prognoza.