Hrvatska je napravila prvi korak uspostavom e-Governmenta, pa premda se taj sustav još uhodava treba misliti o sljedećoj fazi razvoja Smart Governmenta, koji bi se mogao nazvati Digital Croatia
U informacijskom dobu vlade moraju djelovati i reagirati vrlo brzo na složene probleme s kojima se suočava društvo, jer su današnje promjene vrlo brze i intenzivne. Ističe to Slavko Vidović, direktor i osnivač InfoDom Grupe, ususret Liderovoj konferenciji Smart Government koja će se održati 14. listopada u KD Lisinski. S njime smo razgovarali o tome što podrazumijeva koncept pametnog upravljanja te kako Hrvatska reagira na izazove informacijskog doba.
U Hrvatskoj se događaju neke promjene i koraci prema ‘pametnijem upravljanju‘ i informatizaciji javnog sektora, ali koliko smo još daleko od pravog Smart Governmenta‘? Što smo napravili dobro, a što loše?
- U informacijsko doba vlade moraju djelovati i reagirati vrlo brzo na složene probleme s kojima se suočava društvo, jer današnje su promjene vrlo brze i intenzivne. To znači da vlade moraju biti fleksibilne, okretne, informirane i transparentne više nego ikada prije. Unatoč najnovijim dostignućima u modernizaciji, općenito, današnje vlade nisu uzele/prihvatile sve prednosti koje omogućavaju informacijske tehnologije i nisu spremne na izazove informacijskog doba. U Hrvatskoj je razvijen vrlo mnogo e-servisa unutar ‘brenda‘ e-Hrvatska, koji je u kategoriji e-Government. No oblikovanje Smart Governmenta fleksibilan je, dinamičan i tehnološki inovativan izazov koji uključuje suradnju i zajednički napor svih aktera (unutar tzv. n-Helix modela) te aktivno poticanje programa za razvoj akademske zajednice, organizacijskih kapaciteta te stvaranje kritične mase prakse i ICT infrastrukture. U prethodnoj fazi funkcije e-Vlade (e-Governmenta) obuhvatile su povezivanje sudionika (građana, gospodarstva i međusobno institucije) s institucijama države da se mogu koristiti e-Servisima. To je ima za posljedicu da se rad vlade može javno pratiti, smanjeni su troškovi, može se mjeriti i poboljšati rad državnih tijela... Hrvatskoj sada predstoji nova faza razvoja Smart Governmenta, vjerojatno pod novim brendom, tipa Digital Croatia.
Što sve podrazumijeva koncept Smart Governmenta?
- Možete pogledati na portalima da baš nema definicija ni jednoznačnosti toga pojma. Upotrebljavamo radnu definiciju: ‘Smart Government je spremnost i agilno poslovanje vlade, uz pomoć digitalnih tehnologija, u uvjetima društva znanja i digitalnoga gospodarstva te uz kolaboraciju s proaktivnim sveučilištima, građanima i gospodarstvom. Dakle, preduvjet za uspješan Smart Government jest i društvo znanja i digitalno gospodarstvo. Smart Government podrazumijeva vladu koja ‘razumije‘ rečene/neizrečene potrebe svojih građana, ima sposobnost ‘dizajna‘ rješenja za zadovoljavanje tih potreba te zna učinkovito ‘provesti‘ rješenje tih potreba. On definira nove principe za sustavno upravljanje kojim se osigurava rješavanje pitanja vezanih uz građane, poduzeća i lokalnu upravu, s ciljem jednakosti, uravnoteženosti i održivog napretka.
Cilj EU je da se u državama članicama do kraja godine 50 posto državljana i 80 posto poslovnih subjekata i tvrtki koristi uslugama e-Governmenta? Kako to postići u Hrvatskoj?
- Potrebno je uključiti najbolje prakse, redizajnirati poslovne procese u državnoj upravi, konsolidirati postupanja različitih tijela u istim upravnim područjima, povezati javne registre. Nije riječ samo o tome da se koristi uslugama e-Governmenta, nego je važno pitanje kojim se to uslugama e-Governmenta može koristiti. U poslovanju s Poreznom upravom gospodarski se subjekti već gotovo isključivo koriste e-poreznom prijavom. No stvar je u tome da se definira katalog usluga e-Uprave i plan njegove realizacije do pune implementacije svih e-Usluga, procesno ‘od početka do kraja‘, tako da se građani i gospodarstvenici neposredno uključe u rješavanje upravnih stvari, da se uspostavi drugačiji model usluga od sadašnjih papirnatih. Moramo promijeniti način mišljenja. Promatrati svrhu javne uprave kao uslugu. Usvajanjem digitalne tehnologije, neki dokumenti koji su nam svrha postaju samo podaci i alati u sustavu javne uprave radi konačnog servisa prema krajnjem korisniku. Cilj nam treba biti Smart Government, a e-Government je bio samo jedan stupanj u razvoju prema Smart Governmentu kao konceptu koji promovira korištenje javnim uslugama i aktivno sudjelovanje građana, u bilo koje vrijeme i bilo gdje integracijom pametnih uređaja i usluga državne uprave.
Što otvorenost podataka znači za društvo u cjelini i gospodarski napredak države? Gdje je u tom kontekstu Hrvatska?
- Direktiva PSI (Direktiva 2003/98/EC o korištenju informacijama javnog sektora) osigurava slobodan pristup informacijama koje su nastale u javnom sektoru. Otvorenost podataka potiče gospodarstvo na korištenje njima i stvaranje novih vrijednosti iz njihovog povezivanja. S inteligentnim aplikacijama zasnovanim na inteligentnim podacima smještenim u oblaku, društvenim mrežama, pametnim agentima koji u realnom vremenu procesiraju informacije dobivene iz raznih senzora i uređaja (Internet of Things) naše cjelokupno društvo postaje ‘smart‘, a gospodarstvo korak bliže gospodarstvu temeljenom na znanju.
Više o konferenciji doznajte na web stranici: lider.media/