Javna poduzeća obilježavaju uglavnom niska profitabilnost i produktivnost, stoga je većini potrebno sveobuhvatno restrukturiranje, ističe Ivona Vrdoljak Raguž, izvanredna profesorica na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku, ususret konferenciji ‘Budućnost javnih poduzeća‘
Restrukturiranje je proces nužan u svakodnevnom poslovanju jer utječe na povećanje profitabilnosti, troškovne učinkovitosti te tržišne vrijednosti poduzeća, ističe Ivona Vrdoljak Raguž, izvanredna profesorica na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku, ususret konferenciji ‘Budućnost javnih poduzeća‘ koja će se u organizaciji Lider akademije, OFEL-a i CIRU-a 15. travnja održati u Dubrovniku.
• Restrukturiranje javnih poduzeća nije ni lako ni brzo, no napokon ga treba provesti, izjava je s kojom se često susrećemo u medijskom prostoru. Tko ima ključnu ulogu u njegovu započinjanju?
– Uprave javnih poduzeća i država trebale bi poticati i inicirati provedbu restrukturiranja. Nakon ulaska u EU u Hrvatskoj su se otvorile mogućnosti dodatnih izvora financiranja i većeg pristupa novim tržištima osim dosadašnje prisutnosti uglavnom na domaćem tržištu. U takvom poslovnom okružju hrvatsko gospodarstvo ima velike potencijale, posebno ako prepozna potencijale provođenja kontinuiranog restrukturiranja poduzeća. Restrukturiranje je proces koji je nužan u svakodnevnom poslovanju jer utječe na povećanje profitabilnosti, troškovne učinkovitosti i tržišne vrijednosti poduzeća te znatno na učinkovitost provedbe korporativne strategije. Važno je istaknuti da nije važno je li poduzeće u javnom ili privatnom vlasništvu jer restrukturiranje ne poznaje kategoriju vlasništva poduzeća.
• Kako se javna poduzeća mogu učinkovito restrukturirati?
– Javna poduzeća učinkovito se mogu restrukturirati provedbom financijskog, operativnog i strateškog restrukturiranja. U današnjim tržišnim uvjetima isključivo financijsko restrukturiranje poduzeća neće biti dovoljno za rast na konkurentnom europskom tržištu. Operativno restrukturiranje radi dugoročnog opstanka i konkurentnosti postaje sve važnije. U provedbi restrukturiranja treba spomenuti i upravljanje promjenama koje su nužne u neizvjesnim i turbulentnim uvjetima u okružju. Promjene najčešće izazivaju otpor zaposlenika, no otvorena komunikacija donosi najveću korist jer se smanjuje interni otpor promjenama. Odluka o pokretanju postupka i provedba programa restrukturiranja nije jednostavna te zahtijeva usklađivanje na mnogim razinama u organizaciji.
• Postoje li već sada primjeri uspješnog restrukturiranja u Hrvatskoj?
– Naravno da postoje i zasigurno će se takav trend i nastaviti jer je to nužno kako bi se zadržao ili ojačao tržišni položaj. Uspješno restrukturiranje u Hrvatskoj prošla su i još prolaze mnoga poduzeća, i privatna i javna. Javna poduzeća obilježava uglavnom niska profitabilnost i produktivnost, stoga treba angažirati znatna sredstva za ostvarenje rezultata. Kao uspješne primjere javnih poduzeća koja su prošla restrukturiranje mogu navesti primjere Podravke i Hrvatske pošte.
• U kontekstu povećanja učinkovitosti javnih poduzeća ulazak javnih i privatnih poduzeća u zajedničke pothvate poznati je model u sklopu kojega se izvlači korist za obje strane, postoji li još modela koji se mogu primijeniti?
– U današnjim uvjetima poslovanja, koji su obilježeni sve većim recesijskim pritiscima, ali i pritiscima konkurencije, nužno je još veću pozornost posvetiti analizi sadašnjeg načina poslovanja i pronalaženju učinkovitih mogućnosti za očuvanje ili povećanje vrijednosti poslovanja. Da, najčešće se upotrebljava model ulaska javnih i privatnih poduzeća u zajedničke pothvate, no ako se promatra primjena mnogih modela unutar organizacije, onda se najčešće primjenjuje učinkovito upravljanje troškovima i kontroling, koji su usredotočeni na djelatnosti kojima se nedovoljno učinkovito upravlja.
Više o konferenciji doznajte na https://lider.media/buducnost-javnih-poduzeca-2016/