Četvrtu godinu zaredom Lider na dvodnevnoj konferenciji u Rovinju okuplja čelne ljude središnjih banaka regije, a ovogodišnji susret koji se održava od 31. ožujka do 1. travnja, otvara guverner Češke narodne banke Miroslav Singer.
Ususret konferenciji, na kojoj o monetarnoj politici govore guverneri BiH, Slovenije, Srbije, Hrvatske, Makedonije i Crne Gore, s guvernerom Singerom pričali smo o ulozi središnje banke u rastu češkog gospodarstva, ulasku u eurozonu, stanju u regiji i odrednicama monetarne politike u budućnosti.
Češko gospodarstvo bilo je među najbrže rastućima u Europskoj uniji prošle godine. Što je najviše doprinijelo rastu?
2015. je bila jedna od najuspješnijih godina u povijesti češkog gospodarstva. Oporavak, koji je krenuo godinu ranije, zahuktao se i stopa rasta dosegla je 4,3 posto. Osim ekspanzivne monetarne politike i pada cijene energenata, oporavku je doprinijelo i povlačenje sredstava iz EU fondova. Uz veću potrošnju poduzeća i građana, raste cijelo gospodarstvo. Poboljšani ekonomski izgledi doveli su do oporavka investicija privatnog sektora, koje su postale jedan od glavnih faktora rasta. Po prvi puta nakon dugo vremena, zabilježili smo rastući optimizam kućanstava, što je rezultiralo rastom maloprodaje u svim kategorijama dobara.
Koja je bila uloga središnje banke u tom procesu, puno se raspravljalo o vašoj politici slabljenja krune...
Kao što sam spomenuo, jedan od glavnih faktora rasta bila je politika monetarnog popuštanja Češke narodne banke. U zadnje dvije i pol godine tečaj smo koristili kao instrument monetarne politike. Zahvaljujući slabljenju krune, izbjegli smo prijeteću deflaciju i potaknuli ekonomski oporavak. Iako je većinu 2015. godine stopa inflacije bila dosta ispod ciljane razine, početkom ove godine bila je među najvišima u Europskoj uniji. Da 2013. nismo počeli sa slabljenjem krune, inflacija bi otišla ispod minus dva posto, a vjerojatno bi i sad bila negativna. Stabilan ekonomski rast počivao je na monetarnom popuštanju slabljenjem krune i niskim kamatnim stopama, fiskalnoj disciplini, snažnijem povlačenju EU sredstava i jačanju osobne potrošnje.
Vaše ranije prognoze o gospodarskom oporavku pokazale su se točnima, jeste li jednako optimistični i kada govorimo o ovoj godini?
Prema posljednjim prognozama Češke narodne banke, u ovoj godini će rast gospodarstva usporiti na 2,7 posto, prvenstveno zbog pada državnih investicija financiranih iz EU fondova. Ekonomski rast i dalje ćemo podupirati monetarnim popuštanjem, a doprinijet će mu i pad cijena nafte, te jačanje inozemne potražnje.
Koji su glavni ciljevi monetarne politike u idućem razdoblju?
Češka narodna banka ima ustavnu obvezu očuvanja stabilnosti cijena i to se neće promijeniti. Ono što smo promijenili u studenom 2013., bili su instrumenti koje smo upotrijebili kako bismo očuvali tu stabilnost. Do kraja 2012. glavni alat za ublažavanjam monetarne politike bile su kamatne stope, a nakon što smo to iscrpili, okrenuli smo se slabljenju krune. Ovu politiku napustit ćemo tek kad se stvore uvjeti za dostizanje ciljane stope inflacije od dva posto. Kao što smo i objavili početkom veljače, to se neće dogoditi prije 2017. godine. Kao i većina središnjih banaka, fokusiramo se na očuvanje stabilnosti cijena. Prema našim posljednjim prognozama kamatne stope ostat će na niskim razinama, a tečaj će se upotrebljavati kao instrument monetarnog popuštanja do kraja 2016. godine. Prema predviđanjima, inflacija će rasti te doseći cilj od dva posto u prvoj polovici godine, nakon čega će se kretati neznatno iznad te stope.
Kao najraniji mogući datum pristupanja Češke eurozoni spominjala se 2020. godina, je li se što promijenilo po tom pitanju?
U svjetlu kriterija iz Maastrichta za ulazak u monetarnu uniju i ranije najave vlade kako Češka neće ući u Europski tečajni mehanizam (ERM II) tijekom ove godine, najraniji mogući datum za ulazak u eurozonu je 2020. godina. Sam ulazak politička je odluka.
Prema istraživanju Eurobarometra iz travnja 2015., 29 posto Čeha bilo je za uvođenje eura, dok je 70 posto bilo protiv. Hoće li se održati referendum o ovom pitanju?
Hoće li doći do raspisivanja referenduma, ovisi o vlasti, no pitanje ulaska u eurozonu trenutno nije najvažnije političko pitanje u zemlji.
Koji uvjeti moraju biti zadovoljeni prije usvajanja eura?
Spremnost Češke za usvajanje eura poboljšala se u odnosu na prijašnje godine. U skladu smo s kriterijima konvergencije koji se odnose na stabilnost cijena, proračun i dugoročne kamatne stope. Kriterije za pristup ERM II nismo ispunili.
Što će prema vašem mišljenju obilježiti ekonomska kretanja u regiji Jugoistočne Europe u ovoj godini?
Oporavak u regiji će se nastaviti, a stope rasta ovisiti će od zemlje do zemlje. Najveći rizici su politička nestabilnost, nekonzistentne ekonomske politike i eskalacija izbjegličke krize. Većina zemalja u regiji visoko je eurizirana što ograničava učinkovitost monetarne politike.
Mnoge su se zemlje regije, uključujući i Hrvatsku, bile primorane naći rješenja za zadužene u švicarskom franku. Kako je Češka riješila tu situaciju?
U Češkoj zanemariv udio stanovništva ima kredite u stranoj valuti. Volatilnost švicarskog franka stoga nije imala utjecaj na češka kućanstva, pa stoga nije bilo potrebe ni za mijenjanjem ekonomske politike ni posebnim nadzorom financijskog tržišta.
Više o Susretu guvernera regije doznajte na: https://lider.media/guverneri-2016/