[gallery columns="5" ids="227708,227709,227710,227711,227712,227713,227714,227715"]
Najveći dio gradova, njih 60 posto, uopće nema strategiju ni viziju koncepta pametnog grada, pokazalo je istaživanje koje je Deloitte Hrvatska, u suradnji s Udrugom gradova i poslovnim tjednikom Lider proveo na 120 gradova različite veličine. Samo 5 posto gradova ima takvu strategiju, rekao je Ivica Perica, direktor Odjela poslovnog savjetovanja u Deloitteu, predstavljajući rezultate istraživanja na Liderovoj konferenciji Smart Cities 2015., dok ih 35 posto ih ima plan to napraviti u sljedećih godinu dana.
Iako najveći broj gradova i dalje nema jasnu viziju i definiran smjer uspostave koncepta pametnog grada ta je tema itekako važna kako na globalnom tako na lokalnom nivou. U pozdravnom govoru glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović naveo je podatak da se do 2020. u razvoj pametnih gradova planira globalno godišnje ulagati 12 milijardi dolara.
Potpredsjednica Udruge gradova i gradonačelnica Knina Josipa Rimac istaknula je kako „svi želimo biti pametni gradovi“ i da nije smisao u tom kontekstu razvijati samo velike urbane sredine nego i manje, ali da je velika prepreka na tom putu često javna administracija koja je sporija i ne prati lokalnu samoupravu. Kao jedan od primjera istaknula je neusklađenost katastra i zemljišnika te prozvala Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) za kočenje projekata. S druge strane, svijetla točka za projekte pametnih gradova mogu biti europski fondovi.
Cilj istraživanja koje je predstavljeno na konferenciji bio je razumjeti aktivnosti i stajalište gradova prema konceptu pametnoga grada. Rezultati istraživanja pokazali su koliko su gradovi u Hrvatskoj upoznati s idejom pametnoga grada i što ona znači za njih, koje to ključne izazove gradovi prepoznaju pri uvođenju pametnih rješenja u pružanju gradskih usluga, jesu li već i koliko provedeni pojedinačni projekti pametnoga grada te koji su planovi daljnjeg razvoja hrvatskih gradova u smjeru pametnoga grada.
Kako su pokazali rezultati, 50 posto ispitanih smatra da je pametan grad onaj koji koristi ICT tehnologiju u raznim oblicima kako bi povećao gospodarsku konkurentnost, ubrzao poslovne procese i povećao kvalitetu života građana, što je dobra definicija, premda, kako je istaknuo Perica, nema jedne i ispravne definicije pametnog grada.
Pozitivan rezultat istraživanja je i to što je samo pet posto ispitanih reklo da su pametni gradovi daleka budućnost. Kako prepreke razvoju pametnih gradova najčešće se ističe nedostatak ljudskih i financijskih resursa. Puno se nade, stoga, polaže u sredstva iz europskih fondova, a 20 posto ispitanika je reklo da je već sudjelovalo u pripremama prijavi za Horizon 2020.
Planirana pametna“ulaganja gradova u sljedećih 3-5 godina odnose se uglavnom na projekte javne rasvjete, energetske učinkovitosti, vodnog gospodarstva, obrazovanja itd. Istraživanje je pokazalo i da je zasad neiskorišten potencijal javno-privatnih partnerstava. Među prioritetima se isticalo pametno upravljanje i pametne usluge poput e-grada, e-zdravstva, turizma, pametna mobilnost (parking, kontrola prometa itd.)
– Svi su ti projekti neminovnost, pitanje je trenutka kada će pojedini gradovi spoznati da to moraju napraviti da bi zadovoljili potrebe građana i omogućili odgovarajauću kvalitetu života kako im se ne bi dogodilo da gube stabnovnike, posebno visoko obrazovane – rekao je Perica, istaknuvši kako je pri razvoju koncepta pametnog grada bitno definirati viziju gdje grad želi biti u budućnosti, postaviti prioritete, zbog ograničenih resursa, te odrediti konkrentne zadatake i mjerljive ciljeve.