Na okruglom stolu vezanom o najčešćim pitanjima o Zakonu o financijskom poslovanju sudjelovali su Anđa Redžić, načelnica odjela naplate u Poreznoj upravi, Vinka Ilak iz Fine te Danko Sučević iz Infokorpa.
Čini se kao su i dalje prisutne mnoge nelogičnosti kao i nedovoljna razrađenost nekih zakonskih odredbi vezanih za predstečajni psotupak, odnosno rokove u kojima se isti mora pokrenuti te vezano uz tražbine i naplate dugovanja. U Fini su tako zaprimili 20 prijedloga za pokretanje predstečajne nagodbe. Ovih dana trebali bi biti doneseni zaključci kojim se dužnika poziva da eventualno dostavi ono što u tom prijedlogu nedostaje. Postojat će rok, a ukoliko se on ne ispoštuje dolazi do stečajnog postupka. Na pitanje što se događa s ugovorima koji su sklopljeni prije 1. listopada kada je Zakon stupio na snagu iz Fine su odgovorili da ako postoje regulirani rokovi plaćanja onda se primjenjuje stari zakon, a ako takvih rokova nema primjenjuje se novi. Nema retroaktivne primjene zakona.Dodali su kako je naplata robe, posebice u građevinarstvu, u roku od 60 dana ponekad teško izvediva te je potrebno i po tri mjeseca da se naplati.Upravo je u sektoru građevinarstva specifična situacija pa se primjenjuju odgovarajuće odredbe ugovora o djelu. Iznimno se može ugovoriti rok od 360 dana s ovršnim elementima.Postavljeno je i pitanje sankcija u slučaju ne pokretanja postupka predstečajne nagodbe.Kazne su, tvrde u Fini propisane. U cilju je pojačati i provoditi nadzor pomoću podataka iz financiskih sustava gdje se može utvrditi da li je netko insolventan.Predstečajna nagodba također, ne može se obaviti nad osobom iako nije upisana u obrt ali bavi se vrstom aktivnosti poput specijalističkih ambulanti ali su upisane kao fizičke osobe - na njih se ne odnosi.Na okruglom stolu doktaknuta su i pitanja prava vjerovnika koji nisu u roku 30 dana prijavili svoju tražbinu. Fina se slaže kako to područje nije dosta uređeno. Ako postoji ovršna isprava ali ne i obuhvaćenost planom financiranja – vjerovnik nema pravo na svoja sredstvaTo je, slažu se u Fini, potpuna pravna. Zakonom se treba urediti da se predstečajni postupak odnosi na sve vjerovnike bili oni obuhvaćeni planom ili ne.
Fina će također omogućiti vjerovnicima da provjere gdje su sve vjerovnici, a za njih će i pratiti tijek poslovanja. Plan financijskog restrukturiranja sadrži i način na koji dužnik uopće namjerava poslovati odnosno način na koje će se tekuće obveze podmirivati.
Što se tiče utvrđivanja visine zadužnice i njenog minimalnog iznosa ista ovisi o poslovanju kompanije, a hoće li će vjerovnik tražiti da vam se onda izda automatski stvar je vjerovnika.Porezna uprava neće kontrolirati da li netko plaća na vrijeme nego će to činiti posebna novoosnovana služba unutar Ministarstva financija umjesto dosadašnje financijske policije. Ići će u nadzor i vrlo strogo kažnjavati.
Ukoliko bi 600 poduzeća moglo izaći iz krize evidentna je razlika od oko 25400 poduzeća. Na pitanje što se događa s tim poduzećima Sučević je ponovio da je samo 3000 firmi blokirano između 60 i 360 dana i o tim se firmama ima smisla razgovarati. Ove druge – ne postoje. Problem je također i da firme koje su u financijskim problemima nemaju dovoljno sredstava za naknade. Problem je naknada Fini (biti će oko 1500 kuna za skraćeni do 3500 kuna za redovni postupak). Firma koja ima probleme s likvidnošću imat će veliki problem oko tih naknada. Pokreće se predstečajna nagodba i ne plati li se naknada. Predaje se zahtjev za predstečajnu nagodbu bez dokumentacije i za Finu će troškovi biti realni problem. Ti troškovi bi trebali biti uključeni u osnivanje firme. Iz Fine tvrde da ako je predana nepotpuna dokumentacija, oni će utvrditi jeli firma insolventna i to će dostaviti stečajnom sudu. Uskoro bi Zakonom trebali biti propisani načini na koji bi se Fina trebala namiriti.Što se tiče s potraživanjima od ugašenih firmi ukoliko vjerovnik nije znao da su ugašene od strane registarskog suda ona se priznaju samo ako su registrirana u poslovnim knjigama kao prihodi i ako je obavljeno sve da se potraživanje izvrši. Ako nijedna radnja nije poduzeta se ne priznaju tražbine.Na pitanje postoji li javni registar u kojem bismo mogli dobiti odgovor koliko je točno zaposlenih u nekoj firmi odgovor je bio negativan. Međutim, Ilak je izjavila kako se u financijskim izvješćima za trgovačka društva vide takve informacije. Činjenica da se išlo na račun dužnika koji su se zadužili prije donošenja Zakona te bili podvrgnuti spomenutom brisanju. Naime, 35.000 tvrtki će biti brisano ili već je. Tako netko s velikim dugovanjima u slučaju da je izbrisan neće morati odgovarati, no iz porezne uprave odgovaraju kako, ukoliko postoji nesrazmjer između prihoda i imovine te će kompanije odnosno osobe biti pod promatranjem i povećanom paskom.