Ususret Forumu Građani u fokusu koji Hrvatska zajednica županija u suradnji s poslovnim tjednikom Lider organizira 24. rujna u zagrebačkom hotelu Westin, razgovarali smo s Adamom Wolfom, ravnateljem Zajednice danskih regija , koja okuplja pet regionalnih vijeća Danske.
Wolf otkriva kako je restrukturiranje lokalne uprave prošlo u ovoj zajednici, što su time dobili građani te kako su se riješile političke nesuglasice.
1. Zašto ste uopće započeli restrukturiranje lokalne uprave?
Glavni je cilj bio stvoriti općine i regije koje imaju više mogućnosti za obavljanje javnih poslova, olakšavajući time prenošenje više zadataka i odgovornosti decentraliziranim razinama vlasti. Reforma zdravstva bila je jedan od glavnih ciljeva u stvaranju pet danskih regija koje su gotovo u potpunosti usredotočene na zdravstveno osiguranje i regionalni razvoj.
2. Koje je vremensko razdoblje potrebno za utvrđivanje strategije kvalitete koja se može provesti i primijeniti u stvarnim situacijama?
Politički dogovor o strukturnoj reformi postignut je 2004. i stupio je na snagu u siječnju 2007. godine. Ova vrsta reforme često zahtijeva mnogo više vremena da se razvije, usvoji i pripremi. Nakon formalnog početka nove općinske i regionalne strukture tijekom 2007. godine, prve tri do četiri godine bile su gotovo u potpunosti usmjerene na provedbu, nakon čega su rezultati postupno postali vidljivi.
Na koji ste način decentralizirali funkcije lokalne uprave?
Stvaranje „održivih“ jedinica na lokalnoj i regionalnoj razini bio je preduvjet za decentralizaciju. Nove zadaće i odgovornosti za lokalne i regionalne razine također su učinile reformu zanimljivom na lokalnim razinama. Zamisao je bila da nove općine dobiju više zadataka kad su u mogućnosti da ih obave. Za regije je pak situacija malo drukčija. Glavni je fokus bio na tome da zdravstveni sektor, uključujući bolničku strukturu, postane učinkovitiji kroz veće jedinice s većim kapacitetom, profesionalnom kvalitetom i strogom podjelom rada među bolnicama.
4. Koliko je bitan politički konsenzus u provedbi reformi na razini lokalne uprave?
Većina se u Parlamentu odlučila za novu strukturu, podjelu zadataka, itd. Suglasnost nisu dale sve stranke u Parlamentu, ali na lokalnoj i regionalnoj razini provedba nije bila upitna. Bilo je političkih nesuglasica oko više specifičnih pitanja provedbe na lokalnoj i regionalnoj razini, ali o okviru reforme nije se moglo pregovarati. No, konsenzus očito uvijek olakša provedbu tako opsežnih reformi.
5. Na koji su način reformu lokalne uprave odobrili sami građani?
Spajanje 271 općine u 98 općina provedeno je na dobrovoljnoj osnovi, ali su udruženje Lokalna uprava Danske (članica Udruženja danskih općina) i nacionalna vlada podržali spajanje općina. U pojedinim općinama održani su referendumi. Za bivše je okruge situacija bila drukčija jer je o novoj regionalnoj strukturi u potpunosti odlučeno u Parlamentu.
6. Što su građani dobili reformom lokalne uprave?
Građani su dobili više "vrijednosti za novac", odnosno učinkovitiji javni sektor s manje administrativnih troškova, visok rast produktivnosti u sektoru zdravstva i višu razinu kvalitete u nekoliko područja. No, reformu su i kritizirali zbog negativnih posljedica za demokraciju. Povezanost građana s njihovim izabranim predstavnicima danas je slabija nego što je bila u manjim općinama i okruzima koji su postojali prije reforme.
7. Koji su instrumenti imali najveći utjecaj u pogledu sudjelovanja građana u radu lokalne uprave?
Danska ima veliku tradiciju sudjelovanja građana u lokalnoj politici kroz formalne savjetodavne postupke te putem neformalnog dijaloga i lokalne javne rasprave. Koriste se mnogobrojni instrumenti, ali se isto tako prije donošenja konačne odluke često objavljuju preliminarni planovi i prijedlozi za javnu raspravu što je vjerojatno i jedan od najvažnijih instrumenata.