Iako sam znala da tečno govori hrvatski jezik, Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste banke, koji je na toj poziciji od 2015., tom me činjenicom ponovno ugodno iznenadio. Razgovor smo vodili u njegovu uredu na devetom katu poslovne zgrade u zagrebačkoj Lučićevoj ulici iz kojeg je pucao predivan pogled na grad. Kroz glavu mi je prostrujala misao da u tome besprijekornom znanju našeg jezika ima više od pukog znanja, a to je rijetko viđeno poštovanje spram zemlje, klijenata i ljudi s kojima radi.
Iako iza sebe ima bogato bankarsko iskustvo i lepezu menadžerskih pozicija, Christoph Schoefboeck ne djeluje nadmeno. Naprotiv, taj doktor ekonomije odaje dojam jednostavnog čovjeka, nimalo autoritarnog, čini se više kolega, a manje šef, i cijelo ozračje djeluje ugodno, kao da nema korporativne stege kakva inače vlada našim institucijama. Prije dolaska u Erste banku ostvario je uspješnu međunarodnu karijeru, mnogo je godina radio u Moskvi (jedna je od važnijih tamošnjih funkcija bila mjesto člana Uprave moskovskoga ZAO Raiffeisenbanka), a na menadžerskim pozicijama proveo je nekoliko godina i u HVB Splitskoj banci.
Povod našem razgovoru bila je prilagodba banke koronakrizi, bilo da je riječ o moratoriju na kredite, novim načinima kreditiranja bilo o procjeni kreditnog rizika. Kad sam g. Schoefboecka upitala kakvi su im poslovni planovi i strategija razvoja, prvo je rekao – zadovoljan klijent – i tek je zatim počeo elaborirati razvojnu strategiju.
Kako je koronakriza utjecala na vaše poslovanje? Kako su se ponašali građani, a kako poduzeća; što se promijenilo, a što je ostalo isto?
– Najprije smo proveli mjere koje su omogućile siguran način rada zaposlenika kako bi bili spremni osigurati neometan kontinuitet poslovnih aktivnosti i dostupnosti usluga klijentima i u situaciji eventualne daljnje eskalacije krize. Prilagodili smo poslovanje novonastalim okolnostima i pokušali pronaći načine da se klijenti na što sigurniji i jednostavniji način koriste bankinim proizvodima i uslugama. Većina poslovnica bila je otvorena i radila koliko-toliko normalno, ali klijentima smo preporučili da se koriste našim online uslugama. Zaposlenicima smo osigurali stalnu komunikaciju na intranetskoj platformi, osnovana je posebna radna skupina koja je svakodnevno pratila razvoj događaja i to nam je omogućilo neometano poslovanje, što nam je i bio primarni cilj. U ovakvim okolnostima digitalne tehnologije znatno su nam olakšavale rad, kako iz perspektive klijenata i njihova korisničkog iskustva tako i dostupnih mogućnosti interne organizacije poslovanja.
Koliko ste zahtjeva za moratorije na otplatu kredita zaprimili? Koja je vaša odluka, na koji ćete rok odobravati moratorije na otplatu i uz koje uvjete? Hoće li to remetiti normalno poslovanje banke?
– I prije nego što smo zaprimili zahtjeve, svim smo klijentima na tri mjeseca privremeno obustavili aktivaciju prisilne naplate. Također smo omogućili ugovaranje odgode otplate kredita do šest mjeseci i građanima i korporativnim klijentima, a sektorima koji su posebno pogođeni, kao što je turizam i industrije ovisne o njemu, moratorij kreditnih obveza produljen je na dvanaest mjeseci. Od ukupnog broja kreditnih partija građana u portfelju Erste banke zahtjev za odgodu otplate podnijelo je oko pet posto klijenata. Dosad smo zaprimili malo više od 8400 zahtjeva građana za odgodu otplate koji se odnose na oko 12.600 kreditnih partija, od čega je dosad odobreno njih više od 10 tisuća, odnosno oko 80 posto, a ostali su u fazi finalne realizacije. Kod poslovnih subjekata zaprimljeno je malo manje od dvije tisuće zahtjeva za odgodu otplate i većina je zahtjeva odobrena ili je u fazi finalne realizacije. Odgoda otplate kredita prema trenutačnome modelu neće remetiti redovito bankino poslovanje jer smo dovoljno likvidni. Međutim, jako je važno financijskom sustavu pristupati pažljivo, sagledati sveukupnost situacije i ne zapasti u moguće zamke populizma kad je riječ o opsegu mjera i njihovu trajanju. Naprotiv, važno je voditi računa o očuvanju stabilnosti poslovanja jer će uloga banaka postati još važnija kad ova faza neposredne ugroze koronavirusom završi zato što će snažan i adekvatno kapitaliziran hrvatski bankarski sektor biti stup i oslonac kreiranja ponovnog ekonomskog rasta i osiguravanja prosperiteta cjelokupne društvene zajednice.
A o tome koje sve kredite poduzetnicima pripremaju, na što će se Erste banka fokusirati u narednih pet godina, te koji su razvojni planovi aplikacije KEKS Pay, prvog bankarskog rješenja u Hrvatskoj putem kojeg se može besplatno slati i primati novac, pročitajte u digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.