Cijena preživljavanja: Gospodarstvo treba 45 milijardi kuna za saniranje koronakrize

Država se pohvalila da je u prvom paketu mjera za saniranje posljedica koronakrize transferirala gospodarstvu 30 – 40 milijardi kuna. No od toga je samo malo više od šest milijardi pravog novca, ostatak su odgode plaćanja. Prema našim procjenama, hrvatskom gospodarstvu za preživljavanje koronakrize treba 45 milijardi kuna. Ako je vjerovati najavi da je novi paket težak 30 milijardi kuna, nedostaje još bar 15-ak milijardi!

Koliko novca bi, zapravo, trebalo ušpricati kao gospodarski lijek za koronavirus? U suradnji s analitičarom Nikolom Nikšićem iz Kontera analizirali smo ključne elemente kompanijskog preživljavanja u hibernaciji ili smanjenom opsegu poslovanja: kredite, posebno one na obrtna sredstva, izdatke za plaće te poreze i doprinose.

Tvrtkama će ove godine trebati gotovo 25 milijardi kuna dodatnih obrtnih sredstava (bar sedam milijardi kuna više nego dosad), što se može riješiti povoljnim kreditnim linijama, u kombinaciji s državnim poticajima prema bankarskom sektoru. Državna injekcija od 80 posto plaće stajala bi za tri mjeseca oko 12,6 milijardi kuna, a porezni oprost (umjesto odgode) još 1,2 milijarde. Treba još vidjeti može li gospodarstvo, i u kojem roku, platiti tromjesečni trošak od 6,2 milijuna kuna doprinosa za zdravstvo i mirovine. Sve skupa obveze i trošak preživljavanja krize penju se na 45 milijardi kuna.

Vlada je u prvom paketu planirala izdvojiti šest milijardi kuna živog novca. Iz zajedničke europske blagajne za koronavirus (u kojoj je 37 milijardi eura) Hrvatskoj je prošlog tjedna odobreno 1,16 milijardi eura, odnosno gotovo devet milijardi kuna. Dakle, za spas hrvatskog biznisa treba pronaći još pet milijardi 'u kešu' i 25 milijardi putem povoljnih kreditnih linija za obrtna sredstva. Tu je, doduše, najavljenih 30 milijardi kuna iz drugog paketa, ali te mjere najprije treba vidjeti.