Europska komisija odobrila je u ponedjeljak plan hrvatske vlade težak oko 790 milijuna eura (šest milijardi kuna) za održavanje likvidnosti u kompanijama pogođenima epidemijom koronavirusa, premda je riječ o sasvim očekivanoj odluci. Komisija, naime, već tjednima praktički automatski odobrava sve ovakve planove država članica koje dobiva na stol. Kriza je takva da se ne postavljaju suvišna pitanja, pa je i Hrvatska, kao i tolike druge članice dobila službeni blagoslov Bruxellesa za svoje mjere. Plan je odobren unutar Privremenog okvira za državnu pomoć usvojenog 19. ožujka ove godine i revidiranog 3. travnja.
Kako stoji u priopćenju, program pomoći u obliku državnih jamstava za kredite bit će dostupan svim kompanijama čiji je izvoz predstavljao najmanje 20 posto godišnjeg prihoda. Jamstva će služiti kao potpora zaduživanju tih kompanija, ali neće poprimiti oblik izvozne pomoći ovisne o izvoznim aktivnostima. Program smjera ograničiti rizik povezan s izdavanjem zajmova onim kompanijama koje su najteže pogođene ekonomskim efektima epidemije koronavirusa, čime se osigurava nastavak njihovih aktivnosti, a posebno je namijenjen pokrivanju operativnih zajmova ograničene veličine i trajanja.
Nadalje, program ograničava izloženost države riziku na maksimalno 50 posto, čime se osigurava dostupnost potpore po povoljnim uvjetima i njena ograničenost na one koji je trebaju u ovim izvanrednim okolnostima. Kako bi to postiglo, mjere uključuju i minimalnu naknadu i zaštitne mjere radi osiguravanja da banke ili druge financijske institucije učinkovito usmjeravaju potporu prema korisnicima kojima je potrebna. Komisija je stoga zaključila kako su hrvatske mjere u skladu s uvjetima navedenima u Privremenom okviru jer su potrebne, primjerene i razmjerne za otklanjanje ozbiljnih poremećaja u gospodarstvu predmetne države članice, u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) UFEU-a i uvjetima utvrđenima u Privremenom okviru.
- Ovim hrvatskim programom jamstava u iznosu od otprilike 790 milijuna eura poduprijet će se poduzeća čija je djelatnost djelomično usmjerena na izvoz u ovim teškim vremenima. I dalje blisko surađujemo s državama članicama kako bismo pronašli izvediva rješenja za ublažavanje gospodarskih posljedica pandemije koronavirusa, u skladu s pravilima EU-a - izjavila je izvršna potpredsjednica nadležna za politiku tržišnog natjecanja Margrethe Vestager.
Privremenim okvirom, kako je izmijenjen 3. travnja 2020., predviđaju se sljedeće vrste potpore koje države članice mogu dodijeliti:
1. Izravna bespovratna sredstva, dokapitalizacije, selektivne porezne olakšice i predujmovi u iznosu do sto tisuća eura za poduzeća koja posluju u primarnom poljoprivrednom sektoru, 120 tisuća eura za poduzeća koja posluju u sektoru ribarstva i akvakulture i 800 tisuća eura za poduzeća koja posluju u svim drugim sektorima kako bi se financirale njihove hitne potrebe za likvidnošću. Države članice isto tako mogu dati, do nominalne vrijednosti od 800 tisuća eura po poduzeću, beskamatne zajmove ili jamstva za zajmove koja pokrivaju 100 posto rizika, osim u primarnom poljoprivrednom sektoru i sektoru ribarstva i akvakulture, u kojima se primjenjuju ograničenja od sto tisuća eura odnosno 120 tisuća eura po poduzeću;
2. Državna jamstva za kreditiranje poduzeća kako bi osigurale da banke nastave odobravati kredite klijentima kojima su potrebni. Ta državna jamstva mogu obuhvaćati do 90 posto rizika zajmova kojima se poduzećima olakšava da zadovolje trenutne potrebe za sredstvima za obrtni kapital i ulaganja;
3. Subvencionirano financiranje poduzeća zajmovima javnog sektora s povoljnim kamatnim stopama. Ti će zajmovi poduzećima pomoći da zadovolje trenutne potrebe za sredstvima za obrtni kapital i ulaganja;
4. Zaštitne mjere za banke koje preusmjeravaju državne potpore realnom gospodarstvu: takva potpora smatra se izravnom potporom klijentima banaka, a ne samim bankama, te se daju smjernice o tome kako narušavanje tržišnog natjecanja među bankama svesti na najmanju moguću mjeru;
5. Javno kratkoročno osiguranje izvoznih kredita za sve zemlje, bez potrebe da dotična država članica dokaže da je u određenoj državi privremeno nedostupno pokriće za utržive rizike;
6. Potpora za istraživanje i razvoj u području koronavirusa radi rješavanja aktualne zdravstvene krize u obliku izravnih bespovratnih sredstava, povratnih predujmova ili poreznih olakšica. Za prekogranične projekte u kojima sudjeluje više od jedne države članice mogu se dodijeliti dodatna sredstva;
7. Potpora za izgradnju i nadogradnju infrastrukture potrebne za razvoj i testiranje proizvoda (uključujući cjepiva, respiratore i zaštitnu odjeću) korisnih za borbu protiv pandemije koronavirusa, do prve industrijske primjene. To može biti u obliku izravnih bespovratnih sredstava, poreznih olakšica, povratnih predujmova i jamstava za zaštitu od gubitaka. Poduzeća mogu koristiti dodatnu potporu ako potporu za ulaganje dobivaju od više država članica i ako je ulaganje zaključeno u roku od dva mjeseca nakon dodjele potpore;
8. Potpora za proizvodnju proizvoda bitnih za suzbijanje pandemije koronavirusa u obliku izravnih bespovratnih sredstava, poreznih olakšica, povratnih predujmova i jamstava za zaštitu od gubitaka. Poduzeća mogu koristiti dodatnu potporu ako potporu za ulaganje dobivaju od više država članica i ako je ulaganje zaključeno u roku od dva mjeseca nakon dodjele potpore;
9. Ciljana potpora u obliku odgode poreza i/ili odgode plaćanja doprinosa poslodavaca za socijalno osiguranje za sektore, regije ili vrste poduzeća najteže pogođene pandemijom;
10. Ciljana potpora u obliku subvencija za plaće zaposlenika poduzeća u najteže pogođenim sektorima ili regijama, koja bi inače morala otpuštati zaposlenike.
Privremenim okvirom državama članicama omogućuje se da međusobno kombiniraju sve mjere potpore, osim zajmova i jamstava za isti zajam koji prekoračuju pragove predviđene Privremenim okvirom. Državama članicama se omogućuje i da kombiniraju sve mjere potpore dodijeljene na temelju Privremenog okvira s postojećim mogućnostima dodjele de minimis potpore poduzeću u iznosu do 25 tisuća eura tijekom tri fiskalne godine za poduzeća koja posluju u primarnom poljoprivrednom sektoru, 30 tisuća eura tijekom tri fiskalne godine za poduzeća koja posluju u sektoru ribarstva i akvakulture te 200 tisuća eura tijekom tri fiskalne godine za poduzeća koja posluju u svim drugim sektorima. Istodobno, države članice moraju se obvezati da će izbjegavati nepotrebnu kumulaciju mjera potpore za ista poduzeća kako bi potpora bila ograničena na zadovoljavanje njihovih stvarnih potreba.
Nadalje, Privremeni okvir dopunjuje mnoge druge mogućnosti koje su državama članicama na raspolaganju radi ublažavanja socioekonomskih posljedica pandemije koronavirusa, u skladu s pravilima Unije o državnim potporama. Komisija je 13. ožujka 2020. donijela Komunikaciju o koordiniranom gospodarskom odgovoru na pandemiju bolesti COVID-19 u kojoj su utvrđene te mogućnosti. Primjerice, države članice mogu donijeti općenite mjere u korist poduzeća (npr. odgoda plaćanja poreza ili subvencioniranje rada u skraćenom radnom vremenu u svim sektorima) koje su izvan područja primjene pravila o državnim potporama. Također mogu poduzećima dodijeliti naknadu za pretrpljenu štetu koja je uzrokovana i izravno prouzročena pandemijom koronavirusa. Privremeni okvir primjenjivat će se do kraja prosinca 2020. Kako bi se osigurala pravna sigurnost, Komisija će prije tog datuma procijeniti treba li produljiti rok njegove primjene.