Čelnik Inicijative Glas poduzetnika Hrvoje Bujas izjavio je nakon predstavljanja novog paketa mjera za pomoć gospodarstvu pogođenom pandemijom koronavirusa, kako je većina njihovih prijedloga prihvaćena što smatraju pobjedom, ali da nastavljaju daje borbu za pravednije i bolje društvo. Također, nastavljaju s praćenjem provedbe samih mjera, što je ključan dio procesa, te očekuju i prihvaćanje njihovog prijedloga za zamrzavanje kreditnih i leasing obveza kao i ukidanje svih parafiskalnih nameta.
- U Inicijativi Glas poduzetnika smo vrlo zadovoljni drugim paketom mjera za gospodarstvo koje je predstavila Vlada na današnjoj tiskovnoj konferenciji, mjere su u skladu sa zahtjevima koje smo inicijalno definirali i poslali Vladi, a pozdravljamo i najavljene mjere štednje i smanjenja javne potrošnje. Ovim potezom je Vlada pokazala zrelost i spremnost da omogući privatnom sektoru da prebrodi ovu veliku krizu – kaže Bujas.
Ostalo je, dodaje, još nejasno što je s parafiskalnim nametima, pretpostavljamo da i oni spadaju u otpis obveza, vjerujemo da će to biti u potpunosti razjašnjeno sutra. Potrebno je osigurati da sve jedinice lokalne samouprave pruže primjerenu podršku lokalnim poduzetnicima otpisom komunalne naknade i najma za poslovne prostore i javne površine. Vlada još ima veliki zadatak dogovoriti s bankama i leasing kućama da se krediti i leasing zamrznu na 12 mjeseci, kako bi gospodarstvo moglo doći do daha kada ponovo krene.
Glas poduzetnika predlaže i centraliziranje same provedbe kako bi bila što efikasnija. - Nazovite ga stožer ili savjet, ali mora biti jedan 'check point', jedno mjesto za koordinaciju sa ministarstvima, gradovima, općinama, županijama, poreznom upravom, HZZ-om, Finom...- rekao je Bujas, dodavši kako su ponosni na mjeru naplate PDV-a po naplati i kako će se boriti da to bude trajna, a ne samo privremena mjera.
U Glasu poduzetnika smatraju kako je ovo tek početak zajedničke borbe i da je još puno posla ispred njih. Potrebno je osigurati brzu, efikasnu i nerestriktivnu provedbu mjera, a ima i još dosta otvorenih pitanja koja trebaju odgovore. Što je s tvrtkama koje su u ožujku mislile da neće moći zadržati radnike s mjerama iz prvog paketa, mogu li ih vratiti na posao i prijaviti se za potporu? Što je sa sezonskim obrtima, prvenstveno u turizmu, koji su u ovom periodu zatvoreni? To su pitanja koja će s Vladom adresirati u sljedećem periodu.
Inače, u intervjuu Lideru koji je za tiskano izdanje vođen u utorak prije objave novih Vladinih mjera za spas gospodarstva pogođenog pandemijom koronavirusa, Bujas govori o nedostacima prvog seta mjera, problemima koji se pojavljuju u provedbi, funkciji budućeg gospodarskog savjeta te planovima same inicijative koja je dosad oko sebe u manje od dva tjedna okupila oko sto tisuća poduzetnika, obrtnika i zaposlenika. U nastavku donosimo dio intervjua.
Tražili ste stvaranje Kriznog stožera za gospodarstvo i predložili članove, ima li nekih reakcija na to? Premijer Plenković je najavio da se ne osniva stožer, već savjet, a među članovima se spominjalo i vaše ime, je li vas netko kontaktirao?
Ne, nije me dosad zvao nitko iz Vlade. Premda ima indicija da će među članovima tog savjeta biti netko iz Inicijative Glas poduzetnika. Ono što čujemo je da se planira ići sa savjetodavnim tijelom, za koje smatramo da je nedovoljno (osim ako nema jasne ovlasti predlaganja i efikasnog provođenja mjera), isto kao što je prvi paket mjera nedovoljan. Mi predlažemo stvaranje Gospodarskog kriznog stožera, po uzoru na 'zdravstveni', s ekonomskim stručnjacima, poduzetnicima i obrtnicima, te da isti bude brz, efikasan i operativan. Svoj konkretan prijedlog s imenima smo dostavili Vladi i objavili u medijima. Kao što u 'zdravstvenom stožeru' glavnu riječ imaju liječnici i epidemiolozi, tako u ovom moraju imati ekonomisti i poduzetnici. Oni moraju dati jasne ciljeve i zadatke, a sve se svodi na to da mjere budu adekvatne situaciji.
Razradili nekoliko scenarija, a ni najmanje loš nije dobar za Hrvatsku, što će biti za šest mjeseci ako se ne poduzmu ozbiljne mjere za spas gospodarstva? Ako pritom ne bude ni novca od turističke sezone, može li Hrvatska uopće preživjeti?
Teško mi je uopće zamišljati najgori scenarij, no da ne bi došlo do “spaljene zemlje” za šest mjeseci, nužne su adekvatne mjere odmah. A Hrvatska će i nakon svega ići dalje. Imamo šansu da budemo još bolje društvo. Na nama je kako ćemo se postaviti i iskoristiti najbolje iz ove krize, koju prvenstveno moramo shvatiti kao izazov i napraviti restart društva.
Žale se poduzetnici da i su ove donesene mjere su administrativno zakomplicirane ili ima nekih suludih kriterija. Imate li neke primjere?
Da, i ove donesene mjere imaju čitav niz nelogičnosti, npr. ako ste nekog zaposlili 05.ožujka 2020. ne ulazite u mjere što je sasvim nepotrebno ili pak ne dozvoljava se da direktor sam sebi smanji plaću, ispod minimalne propisane zakonom i sl. Treba dosta poraditi na svemu, kako na mjerama, tako i na implementaciji i kriterijima. No, pohvaljujem napokon prelazak na online model vođenja i upravljanja, bilo je krajnje vrijeme. Za ilustraciju kao se to radi u drugim zemljama, kolega koji živi u Hrvatskoj, a ima tvrtku u SAD-u dobio je obavijest da ima pravo na prvu startnu podršku koju država daje poduzetnicima, a ostvaruje je jednim klikom. Nema nikakvih nebuloznih kriterija. S druge strane, jedan hotel u Vodicama je ostao bez prihoda temeljem ugovora s turoperatorima u ožujku, a ostat će i u travnju i svibnju, no mora platiti komunalnu naknadu, bez odgode, zbog čega im je blokiran račun i ne mogu aplicirati na Vladine mjere jer ih je grad blokirao. Ako se situacija ne promijeni, otići će u stečaj, a više od 100 zaposlenika na burzu rada. Zar nam turizam nije bitan, zar nam nije bitno sačuvati radna mjesta? Mi tražimo da se prihvate naše mjere, ili donesu još bolje jer bolje uvijek može, ali i da realizacija bude efikasna. A ne da netko zbog mizernog duga, komunalne naknade ili nametnute članarine ne može aplicirati na mjere i zadržati zaposlenike. Zato stožer, ili neka se zove i savjet, mora biti zadužen za kvalitetu mjera, ali i njihovu provedbu. To je ključ!
Najavili ste da Inicijativa Glas poduzetnika nastavlja još žešće dalje i ako vaši zahtjevi ne budu prihvaćeni, kakvi su vam daljnji planovi i konkretne akcije?
Ako se naši zahtjevi ne prihvate, mi jasno nastavljamo s daljnjim akcijama, nikad nemamo namjeru stati, a jedna od opcija na stolu je i osnivanje udruge. Već sada samo u Facebook grupi imamo oko 40 tisuća članova. Ukupno nas podržava oko 90 tisuća poduzetnika, obrtnika i njihovih zaposlenika, a vrlo skoro to može biti 150 tisuća. Smatramo da je to ozbiljna društvena snaga. Sada imamo HGK i HOK koje su Udruge sa obaveznim članstvom tvrtki/obrta, te HUP koji je dobrovoljna Udruga tvrtki. Mi se planiramo financirati samo donacijama, a osim tvrtki i obrta okupljati također i zaposlenike iz privatnog sektora, za razliku od navedenih. To je velika razlika između udruge koje planiramo osnovati i postojećih.
Razmišljate li o osnivanju političke stranke?
Među 40 tisuća članova u grupi ima dosta onih koji smatraju da bi se trebali baviti politikom, ali mi ne želimo politiku 'u našu butigu'. U ovom trenutku naš put je osnivanje udruge i nastavak borbe za preživljavanje, ne pada nam na pamet strančariti. Pozdravljamo sve stranke koje će podržati Glas poduzetni.
Cijeli intervju možete pročitati u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.