PIŠE: Hrvoje Prpić, predsjednik udruge Strujni krug
Pandemija virusa COVID-19 postiže globalne razmjere i već sada u potpunosti mijenja način na koji radimo, živimo, komuniciramo i postavljamo prioritete. I dok je cijeli svijet u svojevrsnoj karanteni i većina ljudi ne izlazi i ostaje kod kuće na sigurnom, istraživanja pokazuju da usporavanje života i gospodarskih aktivnosti ima i svojih pozitivnih strana - čišći zrak.
Početkom ožujka, NASA je objavila satelitske snimke koje pokazuju ogroman pad zagađenja na nebu iznad Kine, a sličan primjer čišćeg zraka tijekom globalne pandemije koronavirusa dolazi i iz ostalih pogođenih dijelova svijeta. Reuters tako prenosi analizu i animacije Europske svemirske agencije na kojima se jasno vidi promjena u kvaliteti zraka iznad Sjeverne Italije u prvoj polovici ožujka tijekom kojeg je Italija snažno pogođena pandemijom.
Slični pokazatelji stižu i iz Amerike. Tech portal Earther napravio je usporedbu količine dušikovog dioksida u zraku u SAD-u u siječnju i ožujku koja je pokazala da je smanjenjem gospodarskih aktivnosti došlo do pada njegove količine u zraku. Dušikovi oksidi ili kako se popularno zovu NOx, direktni su uzrok glavobolja, problema s disanjem te kronične redukcije funkcije pluća. Nakon skandala Volkswagena s varanjem softvera pri testu ispušnih plinova, napravljeno je jako puno studija oko štetnosti i smrtnosti od izloženosti dušikovih oksida i mogu reći da je to jedna skrivena korona samo na duži rok pa je zato i teže zamjetna.
S obzirom da taj kemijski spoj u najvećoj mjeri proizvode vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem, industrijska postrojenja i termoelektrane, manje automobila pogonjenih fosilnim gorivima na cestama tako je rezultiralo i manjim zagađenjem okoliša. Međutim, to je problem koji je moguće riješiti i nakon što pandemija prestane – prelaskom na električna vozila.
Možda nas ovo izazovno razdoblje sve još jače osvijesti koliko je važna čistoća zraka te da bi on mogao biti znatno čišći kada bismo u većoj mjeri usvojili električna vozila s obzirom na to da njihovim radom ne dolazi do oslobađanja opasnih kemijskih spojeva. Istina, broj električnih vozila na prometnicama širom svijeta raste, no uz poticaje za kupnju električnih vozila, još je važnije da se paralelno razvija i pripadajuća infrastruktura, što se u najvećoj mjeri odnosi na punionice.
Mi u Udruzi Strujni krug vjerujemo da bi se promjenama zakonskih okvira u Hrvatskoj, koji bi tvrtkama olakšali razvoj projekata vezanih uz podršku električnih automobila dodatno popularizirala ta zajednica i dugoročno znatno utjecalo na kvalitetu zraka kojeg dišemo. Ono što je bitno naglasiti je da te promjene ne bi građane koštale ništa, samo bi im omogućile da svoja nova električna vozila lakše i jednostavnije koriste s obzirom da se radi o novim navikama.
Prvi cilj koji udruga Strujni krug ima je da se u rasvjetne stupove ugrade punjači za električna vozila. Na taj bi način vlasnici električnih vozila koji žive u urbanim sredinama mogli preko noći dopuniti svoje vozilo i svako jutro krenuti s napunjenim vozilom.
Za kraj, optimistično gledam u budućnost, uvjeren da će nas ova kriza potaknuta koronavirusom sve zajedno osvijestiti o važnosti očuvanja okoliša i brige o njemu, ali i jednih o drugima. Naposlijetku, imamo samo jedan planet i na nama je da brinemo o njemu.