Nakon što prolazi prvi šok koji je donijela pandemija covida-19, a do zraka se dolazi primjenom različitih mjera, od državnog minimalca, privremenog otpisa poreza do moratorija na kredite, postavlja se pitanje kako dalje? Za kakvo-takvo preživljavanje gospodarstva nasušno je potrebna nova likvidnost. Ona je kisik koji će omogućiti kolanje dobara i usluga. Bez nje nema ni očuvanja hladnog pogona kod velikog broja tvrtki, a kamoli nastavka gospodarskih aktivnosti. Glavni akteri koji bi trebali odigrati ključnu ulogu u osiguravanju likvidnosti su banke i država, putem razvojne banke HBOR i agencije HAMAG-BICRO. No, problem će, izgleda, biti u tome što banke neće odobravati nove kredite za likvidnost bez državnih jamstava, a njih neće biti dovoljno.
Naime, Europska komisija je, u okviru Privremenog okvira za državnu pomoć, odobrila plan hrvatske vlade težak oko 790 milijuna eura (šest milijardi kuna) za održavanje likvidnosti u kompanijama pogođenima pandemijom koronavirusa. Program pomoći odnosi se na državna jamstava za kredite kompanijama čiji je izvoz predstavljao najmanje 20 posto godišnjeg prihoda, a ograničava izloženost države riziku na maksimalno 50 posto. Kredite će odobravati HBOR i poslovne banke u omjeru 50:50, a neslužbeni izvori iz banaka govore da 'korona' kredita bez državnih jamstava neće biti. Banke još uglavnom nemaju definirane procedure za nove kredite, a trenutačno je fokus na moratorijima, a ne na kreditima za likvidnost.
Sporan je upravo nedostatan jamstveni fond. Bivši potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić smatra kako državna jamstva za kredite za likvidnost trebaju dobiti svi.
- Nakon krize 2008. godina službe rizika banaka su potpuno promijenile koncept osiguranja, to višu nisu kolaterali na imovinu nego poslovanje. Sada tog poslovanja nema ili je bitno narušeno. To što je HNB spustio stopu obvezne rezerve s 12 na 9 posto je dobar potez, ali mi smo već imali iskustva kada je to radio i bivši guverner Rohatinski, a efekt je bio nula – kaže Čačić. Od banaka se, smatra on, može očekivati da stave moratorij na anuitete jer ih sada i ne mogu naplatiti, no prava tema je likvidnost i hoće li banke dati novac nakon što im ga je HNB oslobodio. Čačić smatra da neće.
- Bankarske službe rizika će reći da ne može. HBOR će davati kredite, iako radi sporo i birokratski, ali komercijalne banke neće odobravati kredite bez garancija. Zašto i bi, one nisu Crveni križ. Ono što su zato učinile sve zemlje jest osnivanje jamstvenog fonda. Svi koji za likvidnost traže sredstva do iznosa godišnje mase plaća trebali bi ih automatizmom trebali dobivati uz kolateral države. To što će HBOR dati garancije za 50 posto kredita je dobro, ali nije dovoljno – ističe Čačić, dodaći da nisu samo izvoznici i turistički sektor u problemima te da jamstvima treba stati iza cijelog gospodarstva.
Zašto se kod nas nije dogodio scenarij s takvim sveobuhvatnim jamstvenim fondom najčešće se objašnjava strahom za održivost javnih financija i proračuna. Premda, nije riječ o direktnim sredstvima države nego jamstvima i malo je vjerojatno da će sva doći na naplatu.
- Druga je stvar što jamstva ulaze u dug. Pa neka uđu. Ovo nije vrijeme za računovodstveni mozak – kaže Čačić.
Cijeli tekst možete pročitati u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.