Poduzetnici su se u velikom broju odazvali na Liderovu anketu o tome što (ne) smiju učiniti da ne izgube državne koronapotpore. U tjedan dana odazvalo ih se čak 1177, koji su 'kliknuli' na svoju najveću strepnju među deset ponuđenih odgovora. Tih deset dvojbi predočili smo uglednoj poreznoj savjetnici Mariji Zuber, koja se slaže da u tumačenju novih pravila igre u javnosti i među poduzetnicima postoji velika zbrka. Kako bismo razjasnili ključne nedoumice, Marija Zuber strpljivo je i iscrpno odgovorila na svih deset pitanja. Eto kompletnih odgovora na pitanje što se smije, a što se ne smije:
1. Hoću li izgubiti pravo na potporu od 4000 kuna po zaposlenome ako smanjim broj zaposlenih i nekome otkažem ugovor o radu?
Gubitak prava na državnu potporu ovisi o tome koliko je smanjen broj zaposlenih. Poslodavac gubi pravo na potporu ako u razdoblju nakon 20. ožujka do isteka posebnih okolnosti znatno smanji broj radnika. Pod znatnim smanjenjem broja radnika smatra se pad zaposlenih za:
• više od 40 posto – kod poslodavaca koji zapošljavaju do 10 radnika
• više od 20 posto – za mala poduzeća
• više od 15 posto – za srednja poduzeća
• više od 10 posto – za velika poduzeća.
Pri utvrđivanju pada zaposlenosti neće se uzimati u obzir radnici kojima je radni odnos prestao zbog isteka ugovora o radu na određeno vrijeme, odlaska u mirovinu i otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika.
2. Mogu li kao korisnik mjesečne potpore isplaćivati neoporezivi regres i druge neoporezive nagrade?
Državna potpora se dodjeljuje poslodavcima kao namjenska potpora za isplatu plaća s ciljem očuvanja razine zaposlenosti, ali njezinim ostvarivanjem nisu anulirane obveze poslodavca određene kolektivnim ugovorima, ugovorima o radu i pravilnicima o radu. Poslodavac je dužan ispuniti sve novčane obveze prema radnicima propisane izvorima radnog prava koji ga obvezuju, uključujući isplatu uskrsnice, paušalne naknade za prehranu, regresa za godišnji odmor, jubilarnih nagrada, raznih pomoći i dr. Riječ je o novčanim pravima radnika koja su utuživa u zastarnom roku od pet godina. Isplata takvih primitaka nije zabranjena i ne utječe na ostvarivanje potpore Zavoda za zapošljavanje.
3. Dobio sam mjesečnu potporu, ali ne i ugovor od HZZ-a. Hoću li trebati vratiti potporu?
Zbog velikog broja zahtjeva, HZZ nije bio u mogućnosti promptno obraditi sve zahtjeve prije isplate, pa je brojnim poslodavcima isplatio potporu prije sklapanja ugovora. U nekim je slučajevima isplaćena svota veća od podnesenog zahtjeva. Na primjer, za ožujak je nekim poslodavcima za radnike zaposlene s nepunim radnim vremenom isplaćena potpora u punom mjesečnom iznosu iako za te radnike imaju pravo samo na razmjerni dio, isplaćeno je i za zaposlene umirovljenike, korisnike naknade za bolovanje na teret HZZO-a i za radnike na rodiljnom i roditeljskom dopustu za koje poslodavac nema pravo na potporu. Prema najavi, poslodavcu će se nakon obrade i kontrole za preplaćene svote umanjiti doznake sredstava potpore za sljedeće mjesece.
S obzirom na to da su uvjeti korištenja potpore javno objavljeni, a poslodavac daje izjavu o namjenskom korištenju sredstava u skladu s tim uvjetima, poslodavac bi trebao mailom obavijestiti nadležnu službu HZZ-a o previše doznačenim svotama potpore.
4. Moram li vratiti dosadašnje potpore ako netko od zaposlenih da otkaz?
Ne, poslodavac ne treba vratiti potporu koja se odnosi na razdoblje dok je radnik bio zaposlen. No, dužan je u roku osam dana od prestanka radnog odnosa obavijestiti Zavod za zapošljavanje o prestanku radnog odnosa radnika, uz navođenje razloga.
5. Mogu li dobiti mjesečnu potporu i za otvaranje novih radnih mjesta?
Ta potpora nije namijenjena za nove radnike. Poslodavac može zapošljavati nove radnike bez ograničenja, ali za njih ne može ostvariti potporu namijenjenu ublažavanju posljedica pandemije COVID-19. Samo iznimno, ako se novi radnik zaposli kao zamjena za radnika za kojega je poslodavac započeo ostvarivati mjesečne potpore za isplatu plaće, tada i za tog novog radnika ostvaruje pravo na potporu.
6. Smijem li kasnije isplatiti dobit za ovu godinu ako sam se koristio mjerama potpore?
Ostvarivanje prava na državnu potporu namijenjenu isplati plaća u posebnim okolnostima ne utječe na isplatu dobiti. Članovima društva može se isplaćivati dobit i u razdoblju dok primaju državnu potporu za isplatu plaća i u razdoblju nakon proteka posebnih okolnosti. Štoviše, može se istoj fizičkoj osobi, od istog isplatitelja, istoga dana isplatiti plaća financirana iz državne potpore i dobit u neograničenom iznosu. U tom se dijelu razlikuju uvjeti ostvarivanja potpora namijenjenih suzbijanju posljedica pandemije u Hrvatskoj od onih u drugim europskim državama.
7. Trebam li platiti troškove prijevoza u Zagrebu zaposlenicima za travanj?
Ako su zaposlenici tijekom travnja dolazili na posao u sjedište poslodavca odnosno na drugu lokaciju na kojoj uobičajeno rade, a poslodavac im prema izvorima radnog prava koji ga obvezuju isplaćuje naknadu troškova prijevoza, treba je isplatiti i za travanj, iako u tom mjesecu nije prometovao javni prijevoz. Pravo radnika na naknadu troškova prijevoza za dolazak na posao ni u razdoblju dok javni prijevoz redovito funkcionira ne ovisi o tome koristi li se radnik tim prijevozom ili dolazi na posao u osobnoj organizaciji. Cijena javnog prijevoza je samo parametar za određivanje visine naknade i za određivanje neoporezivog iznosa te naknade.
Radnicima koji na temelju odluke poslodavca nisu tijekom cijelog travnja dolazili na uobičajenu lokaciju rada, bilo zato što su radili od kuće, koristili godišnji odmor, plaćeni dopust, slobodne dane, opravdani izostanak i dr., pa objektivno nisu imali troškove prijevoza, poslodavac nema obvezu isplatiti naknadu za prijevoz.
8. S kojom plaćom zaposlenik ide na burzu ako dobije otkaz nakon što je dva mjeseca primao plaću u iznosu državne potpore?
Pravo na novčanu pomoć zbog privremene nezaposlenosti određuje se u odnosu na prosječnu bruto plaću koju je radnik ostvario u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa. U prosječnu bruto plaću uključuju se i iznosi koje je poslodavac isplatio radniku iz sredstava primljenih od HZZ-a.
Novčana pomoć za prvih 90 dana korištenja iznosi 60 poto prosječne bruto plaće radnika ostvarene u tromjesečnom razdoblju prije prestanka radnog odnosa, a za preostalo vrijeme 3 posto toga iznosa. Najviši iznos novčane pomoći za nezaposlenost je ograničen, tako da u prvih 90 dana iznosi najviše 4519,90 kn na mjesec (70 posto prosječne neto plaće u RH), a u preostalom razdoblju najviše 2259,95 kn na mjesec (35 posto prosječne neto plaće u Hrvatskoj).
9. Što ako ne budem mogao plaćati porez nakon isteka tromjesečne odgode?
Za sve odgođene porezne obveze za koje nije ostvario pravo na oslobođenje, porezni obveznik moći će iskoristiti mjeru obročne otplate na rok od 24 mjeseca, bez obračuna kamata. Porezni obveznik koji namjerava iskoristiti mjeru obročne otplate doprinosa i poreza mora Poreznoj upravi podnijeti Zahtjev za obročnu otplatu. Zahtjev treba podnijeti u pisanom obliku, mora biti obrazložen, a može se podnijeti u roku pet dana od dospijeća obveze koju poduzetnik nije u mogućnosti platiti.
Neće sve odgođene obveze dospjeti istoga dana. Na primjer, za plaću isplaćenu 5. travnja obveza javnih davanja odgođena je na 5. srpnja, za plaću isplaćenu 15. svibnja obveza je odgođena na 15. kolovoza itd. U Zahtjevu za obročnu otplatu podnositelj navodi na koje se od odgođenih dospjelih poreznih obveza taj zahtjev odnosi, a može odabrati jednu od sljedećih mogućnosti:
• obročna otplata samo za dospjelu odgođenu obvezu, pri čemu odobrenje Zahtjeva isključuje mogućnost odobravanja obročne otplate za odgođene porezne obveze koje dospijevaju kasnije ili
• obročna otplata za sve odgođene porezne obveze, dospjele i nedospjele u trenutku podnošenja Zahtjeva, u kojem slučaju nedospjele odgođene porezne obveze dospijevaju i odobrava se obročna otplata za njihovo plaćanje, umjesto daljnje odgode.
Ako porezni obveznik kojemu je odobreno obročno plaćanje ne poštuje rokove plaćanja dospjelih rata, ukinut će mu se obročna otplata.
10. Postoji li mogućnost da mi se obustavi već odobreni otpis poreza?
Da, postoji ta mogućnost. Porezno tijelo može naknadno provjeravati činjenice koje je poduzetnik naveo u Zahtjevu kojim je zatražio odgodu i/ili oslobođenje poreznih obveza. Ako porezno tijelo naknadno utvrdi da je podnositelj Zahtjeva lažno prikazao činjenice i/ili postupao protivno poreznim propisima i/ili zloupotrijebio mjere plaćanja poreza u posebnim okolnostima s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi, o tome će obavijestiti poduzetnika, ukinuti odgodu i/ili oslobođenje i zadužiti ga za zakonske zatezne kamate.