Novi obrasci odgovornosti - Brendovi se moraju priključiti borbi protiv koronavirusa

Omiški Galeb nedavno je počeo proizvoditi višekratne zaštitne maske od pamuka, a u isto je vrijeme Varteks donirao novih 70 tisuća komada Centru za civilnu zaštitu i Ministarstvu unutarnjih poslova. Tim se kompanijama priključio i veliki broj volontera, manjih i većih domaćih tvrtki te niz globalnih brendova koji su se nakon početne, višetjedne paralize aktivnosti zbog globalne pandemije (trebalo se zbrojiti, procijeniti gubitke, čekati na presude kriznih stožera o njihovim poslovnim aktivnostima) odlučili priključiti borbi protiv koronavirusa.

Tako je, primjerice, švedski lanac H&M svojim kupcima isprva slao e-poruke o tome da nastavlja prodavati online, da misli na svoje kupce, dostavljače, prodavače itd., a onda donio odluku da se na konkretniji način treba priključiti borbi te, baš kao i domaći brendovi, početi proizvoditi prijeko potrebne potrebne zaštitne maske.

Pomoć ugroženima

Za sve one oglašivače koji misle da im ne preostaje ništa drugo nego sjediti, čekati rasplet situacije i daljnje upute, magazin The Drum donosi popis brendova koji su odlučili napraviti suprotno, u nadi da će ove koji ne znaju što bi to inspirirati i motivirati.

Naime, iako je gospodarstvo više-manje paralizirano, a i mračni scenariji o novoj recesiji i više nego izgledni, pandemija može biti prilika brendovima da dokažu svoju svrhu o kojoj su tako spremno komunicirali u 'mirnim' vremenima i osiguraju si dodatne poene kod potrošača koji bi im mogli pomoći jednom kad se kriza privede svom kraju. O. K., potonji motivi ne zvuče bajno (pomažu da bi zaradili), ali u ovom trenutku nije ni važno kako zvuče i kakvi su zaista.

U kriznim vremenima kakva su ova, svaka se marketinška aktivnost može protumačiti kao licemjerna, ali je, s druge strane, svaka pomoć potrebna pa čak i kad se kompanije bacaju u proizvodnju da bi prodavale, a ne donirale. Dakako, ovo se ne odnosi na 'lešinare' koji su svoje cijene povisili do neba, već na kompanije, posebno lokalne, koje su odlučile zaštititi radna mjesta, osigurati tijek rada i tržište napuniti proizvodima za kojima postojeća ponuda ne pokriva potražnju. Također, postoje i segmenti kojima je pomoć naročito potrebna, poput zdravstvenih djelatnika, na koje se većina brendova s The Drumove liste prvo usredotočila.

Globalni lanci restorana i kafeterija poput Leona, Subwaya, Pret A Mangera i Nandosa ponudili su zdravstvenim radnicima besplatnu kavu i jela po akcijskim cijenama. Kako je Leonov šef rekao novinarima The Druma, odlučili su podržati najranjiviju skupinu, zdravstvene radnike s prve crte, ponudom menija po dvostruko nižim cijenama i besplatnom dostavom za bolnice i zdravstvene ustanove.

Američki i kanadski Uber, koji ima opciju dostave hrane, također na dnevnoj razini lansira ponude besplatne dostave za zdravstvene djelatnike, ali i čak sto tisuća malih restorana koje je koronakriza najviše pogodila. Kompanija L'Occitane šalje besplatne kreme za ruke u bolnice i zdravstvene ustanove, a u zemljama u kojima su njezine trgovine i dalje otvorene pozvala je zdravstvene radnike da ih posjete i pokupe tube krema za ruke od trideset mililitara.

Vrijeme za sjaj

Osim vrijednih zdravstvenih radnika, ugroženi su i pojedinci koji žive sami, posebno starije životne dobi. Iako stožer trubi da ostaju kod kuće, velik ih je broj primoran izaći na ulicu, što ih dovodi u neposrednu opasnost. Kako bi im pomogli da smanje rizik, supermarketi diljem svijeta (Sainsburys, Iceland, Lidl, Woolworths, Publix, Walmart i Target) organizirali su posebne sate rada kada stariji i ranjivi smiju posjetiti njihove trgovine.

Nadalje, Lidl je odlučio toj skupini donirati 100 tisuća funti, a neke banke poput Nationwidea (dakako, u zemljama u kojima još uvijek poslovnice nisu zatvorene) također su prilagodile radno vrijeme (sat ranije) kako bi ih mogli posjetiti kupci stariji od 70 godina te tako smanjile kontakt s mlađim nositeljima virusa.

Kad je o tehnološkim kompanijama riječ, piše The Drum, sad je njihovo vrijeme da 'zasjaje' i pokažu kako tehnologija zaista može promijeniti život nabolje. Iako su Facebook i Google kritizirali jer su postali nekontrolirani rasadnik lažnih vijesti, ti su tehnološki divovi odlučili dati svoj obol borbi protiv korone. Facebook je obećao pomoći malim i srednjim poduzetnicima sa sto milijuna dolara nepovratnih sredstava, a Google je američkoj vladi ponudio svoju ekspertizu kako bi osmislili način na koji podaci prikupljeni s pametnih telefona mogu pomoći u borbi protiv virusa. Iako to zvuči kao scenarij jedne od epizoda distopijske serije 'Black Mirror', upravo bi mobilna tehnologija mogla pomoći u detektiranju načina širenja virusa, ali i upozoriti nadležne ako se krše pravila o izolaciji ili pak ne drži propisana distanca.

Tehnološka kompanija StarHub odlučila je donirati dvije tisuće paketa za siromašnije, sudjelovati u sufinanciranju troškova stanarine starijim, siromašnijim građanima (oko dvije tisuće kućanstava), a stotinu njezinih zaposlenika odlučilo je odgovoriti na molbe singapurškoga Crvenoga križa i donirati krv.

Novi biznisi

Neke su se kompanije pak odlučile baciti u proizvodnju proizvoda za kojima postoji golema potražnja, pa su se tako, osim spomenutih brendova s početka priče koji se 'bave' zaštitnim maskama, neki odlučili ubaciti u biznis s dezinfekcijskim gelovima. To je izvrstan potez bez obzira doniraju li ili prodaju proizvode, budući da veća ponuda neće samo zadovoljiti potražnju već i, prema zakonu tržišta, sniziti cijene (cijena dezinfekcijskih gelova na nekim se prodajnim mjestima povećala i do sto funti!).

Luksuzni brend LVMH odlučio je proizvoditi gelove i dijeliti ih po francuskim bolnicama, u Lushovim trgovinama kupce pozivaju da operu ruke, a proizvođač piva BrewDog odlučio je izaći iz svoje zone komfora te u svojoj švedskoj destileriji, umjesto piva, proizvoditi sredstva za dezinfekciju.

Svjetskim vladama, dakako i građanima diljem svijeta, bilo bi lakše kad bi bio dostupan veći broj testova za koronavirus. Naravno, idealan način testiranja je u bolnici (ti su precizniji, s manjom vjerojatnošću pogreške), ali bi i kućni testovi pomogli u detekciji zaraženih i sprječavanju širenja.

U američkim se medijima kritizira kako su takvi testovi dostupni samo privilegiranima, a to bi htjeli promijeniti milijarderi poput Billa Gatesa i Jacka Maa. Konkretno, fondacija koju su osnovali supružnici Gates dijeli kućne koronatestove građanima Seattlea, a šuška se da će se Jeff Bezos i njegov Amazon priključiti akciji besplatnom dostavom. Kineski milijarder i umirovljeni osnivač Alibabe Jack Ma odlučio je poslati 500 tisuća koronatestova i milijun zaštitnih maski Amerikancima, a Hrvati su imali sreću što je donator iz Emirata opskrbio hrvatske bolnice pošiljkom teškom tonu i pol.

Besplatni sadržaj

Neki su brendovi pak odlučili olakšati život u karanteni nudeći zabavu. Iako sintagma koronaparty među hrvatskim građanima ima drugačije značenje (prof. sc. dr. Alemka Markotić tako je nazvala nekontrolirano širenje virusa među neodgovornim građanima), na Zapadu ona označava predah od svakodnevne tjeskobe prouzrokovane životom u izolaciji.

Brend JD.com sklopio je partnerstvo s kineskom glazbenom kućom Taihe Music Group i organizira digitalne clubbing evente u kojima sudjeluju i brendovi alkoholnih pića poput Budweisera, Remy Martina, Carlsberga i Pernod Ricarda (neki su 'osjetili' povećanje prodaje tijekom digitalnih evenata i do 70 posto). Defected Record organizira virtualne glazbene festivale za ljubitelje house-glazbe, a Pornhub je Talijanima omogućio pristup premium sadržaju potpuno besplatno.

I hrvatski su se kulturnjaci pridružili tom trendu pa na društvenim mrežama i videoplatformama nude besplatan ili sadržaj po simboličnim cijenama, sve kako bi održali moral sugrađana suočenih s najvećom krizom u novom mileniju.

The Drum, na kraju, savjetuje kompanijama da se ne srame sudjelovati u koronakrizi, da osmisle nove niše (ponude proizvode i usluge koji nisu njihov core-business) pa čak i to sve naplate (dok cijene nisu 'lešinarske', odnosno više nego prije pandemije). Osim što tako čuvaju radna mjesta, brendovi poručuju svojim potrošačima da su uz njih, zaista im pomažu prebroditi krizu – zdravstvenu, ekonomsku i psihičku.

- Usvojite novu paradigmu odgovornosti, empatije i agilnosti. Budite velikodušni. Jednom kad sve bude gotovo, ljudi će vam biti zahvalni - zaključuje The Drum.