Kad u tražilicu upišete pojam 'pleksiglas', Google će izbaciti stotine manjih ili većih poduzeća u Hrvatskoj koja se u ovom trenutku time bave. Svjestan da će pregrade od toga sintetičkog materijala, koji se u prirodi nikada ne može razgraditi, biti nužne za nastavak poslovanja mnogih, velik broj tvrtki nabavio je rezače i počeo proizvoditi pregrade od pleksiglasa iako ih se većina time nikad nije bavila i o tom poslu do jučer je malo znala. Proizvodnja nije zahtjevna, samo treba izrezati već gotove ploče u dimenzije raznih veličina i debljina, što standardne, što prema željama naručitelja. Na njih se zatim ugrađuju stalci ako se radi o samostojećim pregradama ili se izravno isporučuju kupcima koji će se sami pobrinuti za montažu.
Eksplozija narudžbi ne začuđuje, posebno za šalterske poslove. Jedan od proizvođača pregrada od pleksiglasa koji se tim materijalom i inače koristi u proizvodnji jest Prozirni namještaj iz Donje Zeline. Tvrtkin osnivač, vlasnik i direktor Jozo Žilić još je 1996. počeo proizvoditi predmete i namještaj od pleksiglasa.
– Pregrade smo počeli proizvoditi prije mjesec dana, kad su i počeli prvi upiti i narudžbe. Proizvodimo tri modela koja se mogu upotrebljavati na svim šalterima i pultovima trgovina, a naručitelji su banke, osiguravajuća društva, ljekarne, automobilske kuće, svi koji posluju s klijentima – ističe Žilić.
Na dan proizvedu do 150 pregrada raznih veličina čije cijene variraju od 160, 220, 280 pa sve do 400 kuna plus PDV. Tvrtka Prozirni namještaj, kao što joj i sâm naziv kaže, donedavno je proizvodnju zasnivala na namještaju od pleksiglasa i proizvodnji raznih predmeta, uglavnom uredskog materijala i stalaka za promomaterijal, ali danas se devedeset posto proizvodnje temelji na pregradama jer upiti i narudžbe ne prestaju.
Saša Ostojić, direktor i vlasnik osječkih poduzeća Skripta, Skripta tisak i Grafika, kaže da su pregrade od pleksiglasa počeli proizvoditi prije tjedan dana u sklopu Skripte tiska jer je to jedan od materijala s kojim i inače rade. Na dan mogu proizvesti tristotinjak pregrada, kupci sami dolaze po robu ili je šalju dostavom u Rijeku, Split, Zadar, Zagreb. Sve je buknulo doslovce prije nekoliko dana, ističe Ostojić.
U virovitičkom Grafo-projektu napominju da zbog velike potražnje na tržištu trenutačno vlada nestašica pleksiglasa, posebno onoga koji se upotrebljava za pregrade. Tvrtkin direktor Goran Božanić ističe da se dobavljači svakako snalaze, trguje se najviše s pločama iz Italije i Španjolske, a proizvođači pregrada gotove ploče kupuju od raznih dobavljača.
Veleprodajom velikih ploča koje služe kao repromaterijal za proizvodnju pregrada bave se Tuplex, Igepa, Sampos, Kamen-inženjering, koji su i najveći dobavljači i trgovci pleksiglasom u Hrvatskoj. Inače, Grafo-projekt s pleksiglasom radi već deset godina, laserski ga reže, ali u posljednjih desetak dana narudžbi je pet puta više nego do sada, od čega se najviše naručuju upravo pregrade, ističe Božanić. I dok mnogi vide samo dobrobit koju je koronavirus donio planetu Zemlji, jedan od ekoloških problema bit će odlaganje pleksiglasa koji je zbog pandemije doživio eksploziju i renesansu.