Globalni standard za izloženost banaka kripto imovini podržala je Skupina guvernera središnjih banaka i voditelja nadzora (GHOS) Banke za međunarodna poravnanja (BIS). Standard, koji postavlja ograničenje od dva posto na kripto rezerve među bankama, mora se implementirati 1. siječnja 2025., prema službenoj objavi 16. prosinca.
Izvješćem, nazvanim ‘Bonitetno postupanje s izloženostima kripto imovini‘, uvodi se konačna standardna struktura za banke u pogledu izloženosti digitalnoj imovini, uključujući tokeniziranu tradicionalnu imovinu, stablecoine i kriptovalute, kao i povratne informacije dionika prikupljene u savjetovanju pokrenutom u lipnju. Baselski odbor za nadzor banaka istaknuo je kako će izvješće uskoro biti uključeno kao novo poglavlje u konsolidirani Baselski okvir.
U objavi BIS-a ističe se da je izravna izloženost globalnog bankarskog sustava digitalnoj imovini i dalje relativno niska, ali nedavna kretanja ukazuju na važnost snažnog postojanja minimalnog okvira za međunarodno aktivne banke za ublažavanje rizika.
- Kriptovalute i stablecoini s neučinkovitim mehanizmima stabilizacije bit će podvrgnuti konzervativnom bonitetnom tretmanu. Standard će pružiti snažan i razborit globalni regulatorni okvir za međunarodno aktivne izloženosti banaka kripto assetima kojim se promiču odgovorne inovacije uz očuvanje financijske stabilnosti – navedeno je u izvješću.
Banke nerado zagovaraju kripto ulaganja
- Standard za kripto imovinu dodatni je primjer naše predanosti, spremnosti i sposobnosti da djelujemo na globalno koordiniran način kako bismo ublažili nove rizike za financijsku stabilnost. Programom rada Odbora za razdoblje 2023. – 2024. koji je potvrdio GHOS nastoji se dodatno ojačati regulacija, nadzor i prakse banaka diljem svijeta. Posebno se usredotočuje na nove rizike, digitalizaciju, financijske rizike povezane s klimom te praćenje i provedbu Basela III - izjavio je Pablo Hernández de Cos, predsjednik Bazelskog odbora i guverner Španjolske banke.
BIS je u rujnu objavio rezultate pilot-projekta svoje višenamjenske digitalne valute središnje banke (CBDC), nakon jednomjesečne faze testiranja koja je omogućila prekogranične transakcije u vrijednosti od 22 milijuna dolara. Pilot program uključivao je središnje banke Hong Konga, Tajlanda, Kine i Ujedinjenih Arapskih Emirata, kao i 20 komercijalnih banaka iz tih regija. Prema izvješću BIS-a objavljenom u lipnju, oko 90 posto središnjih banaka razmatra usvajanje CBDC-ova.
No, banke nerado zagovaraju kripto ulaganja. Istraživanje privatnih globalnih banaka koje je proveo Baselski odbor za nadzor banaka (BCBS) pokazalo je da je samo 7 od 178 banaka imalo izravnu izloženost kriptovalutama.
Iako je više od 100 banaka obavljalo neke aktivnosti povezane s kriptovalutama, poput trgovanja na računima klijenata, nijedna od anketiranih banaka nije rekla da ima izravno posjeduje kriptovalute kao dugoročna ulaganja.
U izvješću BCBS-a navedeno je da je zbog nedostatka uključenosti tradicionalnih financijskih institucija, kripto trgovanje i pohrana uglavnom prepuštena nereguliranim kripto mjenjačnicama.
Drugo istraživanje pokazalo je da 80 posto financijskih institucija nema interesa pružiti usluge ulaganja u kriptovalute svojim kupcima, a samo 1 posto financijskih institucija izvijestilo je da je vrlo zainteresirano. U cjelini, dok su neke banke počele uranjati ‘nožne prste‘ u kripto, većina u ovom trenutku nije osobito zainteresirana za to.
Standardna priča, bankari i regulatori vole koristiti izraz ‘kripto imovina‘, a ne kriptovaluta. U izjavama se konstantno spominje regulacija, rizici, stabilnost itd. Rezultati istraživanja odaju jasnu sliku, središnje banke ‘žude‘ za sve većom kontrolom i zato ćemo u ovoj godini sigurno puno čitati o CBDC-ovima, dok će se kriptovalute i dalje karakterizirati visokorizičnim i volatilnim investicijama.