Kripto
StoryEditor

CBDC: Koji su najveći rizici korištenja digitalnih valuta središnjih banaka?

05. Svibanj 2023.
  • 114 zemalja koje predstavljaju više od 95 posto globalnog BDP-a istražuju CBDC, a čak 60 zemalja nalazi se u naprednoj fazi istraživanja
  • Vrijednost plaćanja putem CBDC-ova doseći će 213 milijardi dolara godišnje do 2030., što je povećanje od 260 tisuća posto u sedam godina
  • Gubitak privatnosti, smanjena financijska sloboda, kibernetički rizici i pogoršanje financijske nejednakosti najveći su rizici CDBC-ova

Velika se obećanja polažu u digitalne valute središnjih banaka (Central Bank Digital Currency, CBDC). Revolucioniranje novca, uklanjanje gotovine, sprječavanje kriminala, jačanje financijske uključenosti i poticanje učinkovitosti samo su neka koja se često spominju. Ovaj ‘obećavajući‘ novi proizvod u osnovi je digitalni novac kojega izdaje središnja banka, a vezan je za fiat valutu zemlje. Drugim riječima, to je bankarski stablecoin.

Prema pisanju Atlantic Councila, 114 zemalja koje predstavljaju više od 95 posto globalnog BDP-a istražuju CBDC, a čak 60 zemalja nalazi se u naprednoj fazi istraživanja.

U 2023. više od 20 zemalja planira poduzeti značajne korake prema implementaciji CBDC-a. Australija, Tajland, Brazil, Indija, Južna Koreja i Rusija namjeravaju nastaviti ili započeti pilot testiranje ove godine. Europska središnja banka će također vjerojatno započeti pilot projekt sljedeće godine.

Prema Juniper Researchu, vrijednost plaćanja putem CBDC-ova doseći će 213 milijardi dolara godišnje do 2030. godine. Ta vrijednost trenutno iznosi 100 milijuna dolara u 2023. godini. To je povećanje od 260 tisuća posto u sedam godina!

Za vlade, apel je jasan – nema gotovine, nema organiziranog kriminala. No svijet bez gotovine također znači da nema osobne privatnosti. Za vlade, to možda nije velika stvar, ali za nas ostale, to bi trebala biti velika briga i najbitniji prioritet.

Prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), CBDC-ovi mogli bi ‘akumulirati osjetljiva plaćanja i korisničke podatke u dosad neviđenim razmjerima‘. No ti bi se podaci mogli koristiti za špijuniranje privatnih transakcija građana, dobivanje sigurnosno osjetljivih podataka o pojedincima i organizacijama, pa čak i za krađu novca. Ako je MMF zabrinut, onda bismo se trebali zabrinuti svi.

A privatnost nije jedino što bi CBDC-ovi mogli ukloniti. Sloboda kupnje, prodaje i putovanja mogla bi biti ograničena ovom tehnološkom infrastrukturom. U teoriji, središnja banka ili vlada imala bi sve alate potrebne za ‘isključivanje‘ nečije sposobnosti da troši novac. Ova vrsta programibilnog novca trebala bi zabrinjavati sve.

Teško je pronaći prednosti pored mnogih zabrinutosti koje nisu samo teorije zavjere nego utemeljene činjenice.

Gubitak privatnosti, smanjena financijska sloboda, kibernetički rizici i pogoršanje financijske nejednakosti najveći su rizici CDBC-ova.

Gubitak privatnosti

Jedna od najznačajnijih opasnosti CBDC-a je potencijalni gubitak privatnosti za korisnike. Za razliku od fizičkih gotovinskih transakcija, koje mogu biti anonimne, digitalne transakcije mogu se lako pratiti. To znači da bi vlade mogle imati dosad nezabilježen pristup financijskim podacima građana te bi sigurno uslijedilo izazivanje zabrinutosti zbog nadzora i narušavanja financijske privatnosti.

Uz mogućnost praćenja digitalnih transakcija, vlade mogu doći u iskušenje da te informacije koriste za nadzor građana, što dovodi do potencijalne zlouporabe moći. To bi moglo uključivati praćenje političkih disidenata i zviždača ili jednostavno praćenje potrošačkih navika običnih građana.

– CBDC može dopustiti vladinim agencijama i igračima iz privatnog sektora programiranje ciljane funkcije pravila. Programiranjem CBDC-a novac se može precizno usmjeriti na ono što ljudi mogu posjedovati i što ljudi mogu učiniti – izjavio je Bo Li, zamjenik glavnog direktora MMF-a.

Mogućnost zlouporabe izaziva ozbiljnu zabrinutost zbog narušavanja prava na privatnost u okruženju digitalne valute.

Osim vladinog nadzora, CBDC bi mogao izložiti financijske podatke korisnika trećim stranama, kao što su korporacije ili oglašivači. To bi moglo dovesti do curenja osobnih financijskih podataka jer poduzeća nastoje iskoristiti te informacije u ciljane marketinške ili druge svrhe.

Smanjena financijska sloboda

Osim zabrinutosti za privatnost, CBDC bi mogao narušiti financijsku slobodu. S potencijalom za povećanu državnu kontrolu nad financijskim transakcijama, pojedincima bi njihova sposobnost obavljanja transakcija mogla biti ograničena.

CBDC bi mogao olakšati vladi zamrzavanje ili zapljenu imovine. Zamrzavanje fizičke novčane imovine zahtijeva sudski nalog, ali CBDC bi mogao pojednostaviti taj proces. Stoga izaziva zabrinutost u pogledu pravičnog postupka i individualnih imovinskih prava.

Guvernerka Federalnih rezervi Michelle Bowman tvrdi da bi ova vrsta kontrole mogla dovesti do politiziranja načina na koji se novac koristi.

– CBDC koji bi dopustio ovu vrstu kontrole ne samo da ima potencijal dopustiti vladi da ograniči određene vrste privatne potrošnje ili ograniči pristup bankovnim računima, već bi mogao ugroziti i neovisnost Federalnih rezervi – rekla je Bowman.

Središnje banke također bi mogle lakše provoditi politiku negativnih kamatnih stopa, učinkovito kažnjavajući štediše i tjerajući ih da troše ili ulažu svoj novac.

Američki zastupnik u Kongresu Tom Emmer smatra da bi to moglo duboko utjecati na pojedinačno donošenje financijskih odluka i autonomiju. On tvrdi da CBDC predstavlja vladin programibilni novac koji se lako može pretvoriti u alat za nadzor.

Kibernetički rizici CBDC-ova

Digitalna priroda CBDC-ova čini ih podložnijim kibernetičkim napadima. Zamjenik japanskog ministra financija za međunarodne poslove Masato Kanda smatra da je kibernetička sigurnost jedan od glavnih izazova s kojima se suočavaju CBDC-ovi. 

Hakeri bi mogli ciljati središnju banku ili pojedinačne korisničke račune, što bi moglo uzrokovati raširene poremećaje u financijskom sustavu.

Uspješan kibernetički napad na infrastrukturu CBDC-a mogao bi dovesti do sustavnog rizika, što bi dovelo do gubitka povjerenja u valutu i širi financijski sustav. To bi moglo imati ozbiljne gospodarske posljedice jer je povjerenje temeljna sastavnica funkcionalnog financijskog sustava.

Cyber kriminalci bi također mogli usmjeriti svoje napade na pojedinačne korisnike. Mogu iskoristiti sigurnosne slabosti ili koristiti tehnike socijalnog inženjeringa za pristup računima. To bi moglo dovesti do ozbiljnih financijskih gubitaka za žrtve i narušiti povjerenje u digitalnu valutu.

Pogoršanje financijske nejednakosti

Provedba CBDC-ova može pogoršati financijsku nejednakost povećanjem digitalnog jaza. Ne može svatko pristupiti tehnologiji potrebnoj za korištenje digitalnih valuta, kao što su pametni telefoni ili pouzdane internetske veze. To bi moglo nerazmjerno utjecati na zajednice s niskim prihodima i ruralne zajednice, što bi dovelo do daljnje financijske isključenosti.

Iako neki zagovornici tvrde da bi CBDC-ovi mogli potaknuti financijsku uključenost, CBDC iza sebe može ostaviti one koji su već marginalizirani.

Zamjenik ravnatelja MMF-a ustvrdio je kako bi ‘ako budu loše osmišljeni, CBDC-ovi mogli dovesti do rizika za financijsku stabilnost‘.

Pojedinci bez pristupa digitalnim uređajima ili internetskim vezama mogli bi se naći u značajnom nepovoljnom položaju. Možda neće moći sudjelovati u digitalnom financijskom ekosustavu.

CBDC bi također potaknuo ovisnost o tehnologiji za pristup financijskim uslugama. U slučaju tehničkih kvarova, prirodnih katastrofa ili drugih poremećaja, to oslanjanje na tehnologiju moglo bi ranjivo stanovništvo ostaviti bez pristupa njihovim sredstvima i povećati postojeće financijske nejednakosti.

Prijelaz na CBDC mogao bi negativno utjecati i na mala poduzeća i ekonomije koje većinom koriste gotovinu. Kako digitalne transakcije postaju norma, tvrtke koje se oslanjaju na gotovinske transakcije mogle bi se suočiti s izazovima. 

Mala poduzeća mogu se suočiti s povećanim troškovima tijekom prelaska na digitalne platne sustave, uključujući hardver, softver i naknade za transakcije. To bi moglo dodatno financijski opteretiti poduzeća koja se bore da se natječu s većim, tehnološki naprednijim poduzećima.

Je li CBDC sljedeća iteracija novca?

Dok mnoge središnje banke istražuju i razmatraju razvoj CBDC-ova, konačna odluka još nije donesena u mnogim regijama, uključujući SAD i EU. Budućnost CBDC-ova ovisi o temeljitoj analizi i savjetovanju s ključnim dionicima kako bi se osiguralo da koristi nadmašuju rizike.

Kako tehnologija napreduje i potražnja za digitalnim financijskim uslugama raste, ideja o CBDC-u dobiva sve više pažnje. Međutim, put do širokog usvajanja ostaje neizvjestan, a kreatori politika moraju razmotriti potencijalne posljedice implementacije CBDC-a.

13. travanj 2024 23:41