Pišu: Donatella Pauković i Anamarija Mujanović
Decentralizirane financije prvenstveno su osmišljene kako bi zamijenile tradicionalne usluge financiranja koje se većinom odvijaju preko središnjeg posrednika, npr. banaka, no kako je napomenula Anne-Grace Kleczewski, odvjetnica u švicarskom odvjetničkom društvu MME, na danas održanoj konferenciji Web3 Tales u zagrebačkoj Laubi, trenutno se DeFi u 85 posto slučajeva koristi za trgovanje kriptovalutama. Do potpunog usvajanja DeFi-ja još je mnogo prepreka, o kojima je Kleczewski govorila u svojem predavanju, a neke od njih tiču se sigurnosti, kompleksnosti same tehnologije i regulacije. Također, nakon početnog booma popularnosti prije nekoliko godina, decentralizirane financije trenutno su u fazi stagnacije, što se često događa s ‘obećavajućim‘ tehnologijama.
– Kod decentraliziranih financija nema dežurnog ‘spasioca‘. Svi želimo imati slobodu i ne želimo da itko zna za naše prijenose novca. Međutim, ako se dogodi black swan događaj, nema nikoga da ti pomogne. Kada su svi odgovorni, a nema autoriteta, tada zapravo nitko nije odgovoran – rekla je Kleczewski na konferenciji koju je organizirala hrvatska udruga Alice in blockachains, kojoj je cilj potaknuti veću participaciju žena u industrijama fintecha i blockchaina.
Dok je na prošlogodišnjoj konferenciji fokus bio na Webu3 i NFT-ovima, ove godine cilje je bio predstaviti praktične primjere korištenja decentraliziranih financija, poput plaćanja, stablecoinova, centralnih valuta središnjih banaka i tokenizacija. Decentralizirane financije često su na meti regulatora diljem svijeta, a pogotovo Komisije za vrijednosne papire (SEC-a) u SAD-u, zbog mogućnosti pranja novca preko njih. No, kako je istaknula Kleczewski, iako neki možda koriste DeFi za pranje novca, gotovina je i dalje najčešće korišteno sredstvo za to.
Za razvoj blockchaina potrebni su povjerenje i edukacija
Takozvani ‘keynote speaker‘ iliti zvijezda ove konferencije bila je Sanja Kon, dopredsjednica američkog Circlea za Europu, jedne od najvećih svjetskih kompanija kada je u pitanju izdavanje stablecoina (USDC). Kako je rekla, prvi puta je Europa ispred SAD-a i to zbog regulacija u blockchainu i kriptovalutama.
Kon je istaknula da u Circleu rade isključivo s institucijama i to zbog činjenice da postoji velika potražnja za ‘stablecoinovima‘, no osim njih u ovoj tvrtki rade i na održavanju infrastrukture za kompanije. Kako je rekla, stablecoinovi su tu kako bi demokratizirali financije i to je jedna od njihovih glavnih prednosti kao i primarna prednost kriptovaluta u odnosu na tradicionalne valute.
– Kod tradicionalnih valuta imate cijelu jednu institucionalnu igru jer da danas želite poslati nekome novac u inozemstvo treba i do sedam dana za tu transakciju s obzirom da vam transakcija ovisi o bankama, njihovom radnom vremenu i slično. Preko blockchaina transakcija je instantna – rekla je Kon ipak napominjući da smo još uvijek na početku razvoja blockchaina te da će trebati iznimno puno vremena za njegovu implementaciju, no da smo na dobrom putu.
Na pitanje zašto kriptovalute već nisu naša svakodnevnica i zašto ih ne koristi svatko Kon je istaknula da je to zato što ‘ljudi ne žele slati novac na čudne adrese ili digitalne novčanike‘ nego, da bi ih usvojili, nove tehnologije moraju biti implementirane u stvari koje poznajemo, odnosno u tradicionalne kanale.
– Mislim da će ljudi kroz deset godina koristiti blockchain bez da i znaju da ga koriste ili bez da razmišljaju o njemu. Jednako kao što danas koristimo Internet bez da razmišljamo o tehnologiji iza njega – kazala je dopredsjednica američkog Circlea.
Dodala je i da generalna javnost nema znanje o stablecoinovima te s njima još uvijek poistovjećuju kriptovalute, no da treba osvijestiti javnost da su stablecoinovi jednaki valutama u fizičkom obliku.
– Moramo izgraditi povjerenje i educirati javnost zašto ih je sigurno koristiti. Naš stablecoin je forma tokeniziranog novca – zaključila je Kon.
